Odbrana Ratka Mladića poricala nalaze sarajevskih istražitelja po kojima su civili u Livanjskoj ulici i putnici sarajevskih tramvaja 1994. i 1995. godine stradali od granata i snajpera vojske bosanskih Srba, sugerišući da su hici zapravo ispaljeni sa položaja Armije BiH. Da li je svedok Dragan Mioković Srbin, Bosanac ili Jugosloven... ili sve po malo?

Na početku unakrsnog ispitivanja sarajevskog policajca Dragana Miokovića, branilac Ratka Mladića je nastojao da utvrdi tačan nacionalni identitet svedoka. Mioković se, naime, u glavnom ispitivanju predstavio kao Srbin iz Sarajeva, ali je branilac Miodrag Stojanović ukazao da je to u "diskrepanci" sa izjavom istražiteljima iz 1995. godine, kada je rekao da je Bosanac. Svedok je odgovorio da je rođen "od oca Srbina i majke Srpkinje", da se do početka rata izjašnjavao kao Jugosloven, a potom kao Bosanac. Smatra da to ni po čemu "ne degradira njegovo srpsko poreklo".

Potom se prešlo na relevantniji deo ispitivanja u kojem je branilac dokazivao da su tri granate u Livanjskoj ulici u Sarajevu koje su 8. novembra 1994. godine na licu mesta ubile jednu devojčicu i jednu ženu, a kasnije je još jedno dete podleglo povredama, ispaljene sa položaja Armije BiH. Odbrana te tvrdnje temelji na činjenici da su predstavnici Unprofora dan nakon incidenta izrazili sumnju da je granata ispaljena sa položaja bosanske vojske i na konferenciji za novinare saopštili da su nakon incidenta bili sprečeni da izvrše uviđaj.

Mioković je objasnio da su pripadnici Unprofora nakon artiljerijskih incidenata stizali na lice mesta pre sarajevske policije i da su "menjali mesto događaja", pa je tako jedan vojnik iz Afrike zatečen kako pomera stabilizator prve granate ispaljene na Livanjsku ulicu. Svedok mu je, kaže, rekao da se udalji odatle, a ubrzo su stigli pripadnici francuskog bataljona koji su najavili da će uskoro doći njihova ekipa za uviđaje. Niko se, međutim, nije pojavio i sarajevski istražni tim se udaljio sa lica mesta, a nedugo zatim su na istu lokaciju pale još dve granate.

Sutradan je obavljen dvostruki uviđaj i svako je ostao pri svome – Unprofor je i dalje tvrdio da su granate došle sa položaja Armije BiH, a sarajevski istražitelji da su ispaljene sa teritorije pod kontrolom VRS. Mioković kaže da je "dilema otklonjena" kada je utvrđeno da Unprofor koristi pogrešne, "finske tablice gađanja", koje nisu mogle da se primenjuju u Sarajevu.

Odbrana je potom osporavala nalaze svedokovog istražnog tima o odgovornosti VRS za snajperske napade na sarajevske tramvaje u ulici Zmaja od Bosne, 23. novembra 1994. i 3. maja 1995. godine, u kojima je poginula jedna, a ranjeno više osoba. Sugerisano je da Mioković nije stručnjak za balistiku, što je on i potvrdio, ali je naveo da je u njegovom timu bilo balističara.

Branilac je predočio delove policijskog izveštaja u kojima svedoci tvrde da se prvi incident nije odigrao na mestu koje se navodi u Miokovićevom izveštaju, kao i da ta "nova" pozicija nije bila na vidiku srpskim snajperistima iz zgrade "Metalka" odakle je, po svedoku, hitac ispaljen. Pored toga, branilac je sugerisao da su se na zgradama koje su okruživale ulicu Zmaja od Bosne, poput izvršnog veća, skupštine i "Unisa" nalazili snajperisti Armije BiH, što svedok nije mogao da potvrdi. Što se drugog incidenta tiče, odbrana je ukazala na izjavu svedoka u kojoj se navodi da se prilikom napada na tramvaj čula rafalna paljba. Mioković je odgovorio da su te izjave uzimale druge policijske službe, a ne njegova.

Dijeljenje sadržaja