Prema bivšem predstojniku Odjela pravosuđa i opće samouprave Herceg Bosne, svjedoku odbrane Jadranka Prlića, HVO je bio "jedina višenacionalna vojska u Bosni i Hercegovini". Takođe tvrdi da Herceg Bosna nije bila zamišljena kao država


"HVO je bila jedina višenacionalna vojna snaga u Bosni i Hercegovini", rekao je u nastavku svog iskaza Zoran Buntić, bivši predsjednik Odjela pravosuđa i opće samouprave Herceg Bosne koji na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči u odbranu prvooptuženog Jadranka Prlića. Takvu tvrdnju svjedok je ilustrovao podatkom da je u HVO 1992. godine bilo oko trideset posto Muslimana.

Po svjedoku, muslimansko-hrvatski sukob 1993. godine su izazvali agenti Kontra-obavještajne službe bivše JNA koji su – poput Sefera Halilovića – "ubačeni u sam vrh Armije BiH". Uz pomoć vojske i službi sigurnosti muslimanska strana je, prema svjedoku, na području Herceg Bosne "silom" provodila Uredbu o okruzima koju je Predsjedništvo BiH donijelo polovinom 1992. godine. To je, po njegovom mišljenju, rezultiralo sukobima najprije u srednjoj Bosni, a potom i u Mostaru i drugim dijelovima Hercegovine.

Tokom ispitivanja koje je vodila odbrana optuženog Milivoja Petkovića, svjedok je potvrdio staru tezu o "izdaji" muslimanskih pripadnika HVO koji su 30. juna 1993. godine "prešli na stranu Armije BiH i potom zajedničkim snagama napali hrvatsku vojarnu "Tihomir Blaškić" u Mostaru. Nasuprot tome, hrvatska strana je, po svjedokovom tumačenju događaja, "ulagala napore" na realizaciji Vens-Ovenovog mirovnog plana koje su početkom 1993. godine prihvatili bosanski Muslimani i Hrvati, ali ne i Srbi.

Prema tužiocu, Hrvati su "pogrešno" interpretirali Vens-Ovenov mirovni plan smatrajući da on podrazumijeva apsolutnu hrvatsku vlast u tri zamišljene pokrajine u BiH. Uslijedio je ultimatum tadašnjeg predsjednika HVO Jadranka Prlića Armiji BiH da se pretpočini HVO ili napusti hrvatsku teritoriju. Nakon što je Armija BiH odbila da se povinuje takvim naređenjima, HVO je silom pokušao nametnuti vlast u provincijama Herceg Bosne što je označilo početak sukoba u srednjoj Bosni, a potom i na području Hercegovine.

Svjedok je na početku unakrsnog ispitivanja odbacio navode tužioca o postojanju plana o odcjepljenju Herceg Bosne i njenom pripajanju susjednoj Hrvatskoj. HZ HB, po njegovim riječima, nikada nije imala osnovne karakteristike države: nikada nije imala svoje granice niti je podrazumijevala jedinstven teritorij. To što u odluci o uspostavi HZ HB piše da se ona uspostavlja kao "politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina" svjedok objašnjava lingvističkim razlikama između pojma "teritorij" koji znači "granicom određeno područje" i same riječi "područje" koje "nema granica".

Maratonsko svjedočenje Zorana Buntića, započeto 7. jula, nastaviće se sutra, a vjerovatno i u petak.

Dijeljenje sadržaja