Dok je general Bernar Žanvije ponovo svjedočio iza zatvorenih vrata pred Misijom francuskog parlamenta o Srebrenici, novinarima je dopušteno da čuju Tijeri Tardija, istraživača u Institutu za političke studije i autora knjige "Francuska i jugoslovenski sukobi"

Za generalom Bernarom Žanvijeom (Bernard Janvier) ponovo su se zatvorila vrata Misije francuskog parlamenta o Srebrenici. Ministarstvo odbrane ove zemlje ne želi da ono što ima reći ključni učesnik i svjedok srebreničkih zbivanja u julu 1995. dospije u javnost. U januaru ove godine kad se on kao bivši komandant UNPROFOR za bivšu Jugoslaviju prvi put pojavio pred poslanicima koji sačinjavaju Misiju, novinari su odstranjeni. Danas, kad je van svake sumnje morao nešto odgovoriti na optužbe koje su otvoreno na njegov račun izrečene, predsjednik Misije Fransoa Lonkl (Fransois Loncle) se izvinio novinarima u hodniku parlamenta: "Zahtjev Ministarstva odbrane nemamo pravo odbiti".

Zadatak Misije francuskog parlamenta je da ustanovi mjeru odgovornosti francuskih vojnih i političkih ličnosti za pad "zone pod zaštitom UN" u ruke snaga Ratka Mladića i za masakr koji su te snage potom izvršile nad 7.000 Bošnjaka. Organizacija "Ljekari bez granica", koja je dobitnik Nobelove nagrade za mir i na čiji uporni zahtjev je i pokrenuta parlamentarna istraga, smatra da general Žanvije nije preduzeo ništa za spas Srebrenice. U svjedočenjima pred Misijom holandski pukovnik Tom Karemans (Thom Karremans), godine 1995. komandant bataljona koji je bio raspoređen kod Srebrenice, rekao je da je general Žanvije odbio šest zahtjeva za vazdušnim udarima po položajima srpskih snaga pod Mladićevom komandom. Po njegovom mišljenju udari NATO mogli su spriječiti pad Srebrenice. Karemansovo svjedočenje potvrdili su njegov tadašnji pretpostavljeni, holandski general Ces Nikolaj (Cees Nicolà) kao i ministri inostranih poslova i odbrane te zemlje, Hans van Mirlo (Mierlo) i Joris Vorhuve (Voorhoeve). General Žanvije morao je nešto odgovoriti, ali šta - doznaćemo možda posredno u izvještaju Misije koji bi trebalo da bude objavljen na jesen.

Umjesto za generala Žanvijea, članovi Misije su danas otvorili vrata novinarima da čuju šta kaže Tijeri Tardi (Thierry Tardy), istraživač u pariškom Institutu za političke studije. On je u stvari pročitao sažetak svoje doktorske disertacije koju je objavio kao knjigu pod naslovom "Francuska i jugoslovenski sukobi 1991-1995". Čak bi i Tardijeve teze zahtijevale odgovor komandanta međunarodnih snaga za bivšu Jugoslaviju. Napomenuvši da Srebrenica nije bila osnovni cilj njegovog istraživanja, doktor Tardi je istakao da "zaštita stanovništva nije bila prioritetan zadatak UNPROFOR" i da su strani vojnici imali "potpuno pravo na upotrebu oružja samo za sopstvenu odbranu". Po njemu, "jedno su bile političke deklaracije, drugo praksa na terenu". Uz to "u Bosni i Hercegovini su počinjene tolike vojne i političke greške da prisustvo međunarodnih snaga u toj zemlji može poslužiti kao primjer šta ne treba činiti". Akademsku analizu rata u Bosni i Hercegovini diskretno su okončali sami članovi Misije da bi prešli u susjednu salu, gdje ih je, iza zatvorenih vrata, čekao general Žanvije.

Mada to nije zvanično rečeno, stekao se utisak da je ponovno pojavljivanje generala Žanvijea pred Misijom posljednje svjedočenje o Srebrenici u francuskom Parlamentu. Članove Misije očekuje još putovanje u Bosnu i Hercegovinu, gdje na licu mjesta treba da provjere navode iz dosadašnjih iskaza i možda dođu do novih činjenica prije nego što sačine izvještaj.

U Sarajevo će francuski parlamentarci doputovati 27. juna i istog dana će razgovarati sa članovima udruženja srebreničkih žena i ličnostima koje predstavljaju međunarodnu zajednicu, među njima i sa predstavnicima Haškog tribunala.

Slijedećeg dana, u Srebrenici, srešće se sa gradonačelnikom, Bošnjakom i njegovim zamjenikom, Srbinom, kao i onim građanima koji su se vratili svojim kućama.

U Tuzli će istog dana obići "Funerarium", privremenu grobnicu za 4.000 pobijenih Srebreničana. Sutradan u Tuzli je predviđen razgovor sa Naserom Orićem, komandantom bošnjačkih snaga u Srebrenici, koji je povučen sa tog položaja nekoliko mjeseci prije masakra.

"Istražna" posjeta Misije francuskog parlamenta o Srebrenici biće završena razgovorom sa generalom Jovanom Divjakom, članom vrhovnog štaba Armije BiH u vrijeme rata, bivšim bosanskohercegovačkim predsjednikom Alijom Izetbegovićem i sadašnjim vojnim šefom, generalom Rasimom Delićem.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja