U protuispitivanju financijskog eksperta tužiteljstva, Slobodan Milošević kaže da ne vidi u čemu je problem ako je Beograd pomagao Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu - Tužitelji, medjutim, ukazuju da je problem u tome što je više od 90 posto te pomoći upućivao vojskama tih entiteta, čiji su pripadnici počinili ratne zločine nad ne-srpskim stanovništvom


Na navode optužbe da je Savezna Republika Jugoslavija pomagala područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja su bila pod kontrolom Srba, optuženi Slobodan Milošević odgovara da je to točno i da ne vidi "u čemu je problem".

"Nije tajna da smo pomagali Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu. Bili bismo posljednje hulje da to nismo činili", kaže Milošević, optužen za zločine koje su srpske snage počinile u tim područjima izmedju 1991. i 1995. Financijski ekspert tužitelja Morten Torkildsen na to je primijetio da problem leži u tome što je većina financijske i druge pomoći iz Beograda išla vojskama RS i RSK.

Medjutim, tu optužbu Milošević osporava: "Zašto to svodite na vojsku? Vojne potrebe su bile najmanje", tvrdi optuženi. Činjenica da je Beograd pomagao VRS sve do 2002., dugo nakon kraja sukoba, dokazuje - kako tvrdi Milošević - da pomoć nije bila u funkciji rata, već samo održavanja vojske. "Sredstva su davana da bi se pomoglo narodu, a njihove su vlade (u RS i RSK) odlučivale kako će ta sredstva rasporediti", kazao je optuženi. Na primjedbu svjedoka Torkildsena da je SRJ znala da je "više od 90 posto sredstava iz budžeta RS i RSK korišteno za vojne potrebe, a ne za dobrobit naroda", Milošević je odgovorio da je "interes naroda da zaštiti život".

Premda je potvrdio da je iz Beograda upućivana pomoć u ta područja, Milošević osporava zaključke Torkildsena da su financijske institucije RS i SRK bile u podredjenom odnosu onima u Beogradu. "Možemo govoriti samo o odnosu saradnje" izmedju narodnih banaka RS i RSK i Narodne banke Jugoslavije, tvrdi Milošević. Svjedok, medjutim, ostaje pri ocjeni da dokumenti koje je proučio jasno pokazuju da se radilo o podredjenom odnosu.

Optuženi takodjer osporava da je on osobno, kao predsjednik Srbije, imao utjecaja na pitanja financiranja RS i RSK.

Torkildsen je naveo kako dokumenti kojima raspolaže tužiteljstvo pokazuju da je, na zahtjeve lidera RSK, Milošević osobno obećao da će potaknuti JNA da financira oficire i personal u Krajini. Optuženi, medjutim, kaže da se on mogao "samo založiti kod JNA", ali da joj "nije mogao narediti". On dodaje da se to financiranje ticalo "mirnodopskog sastava vojske RSK" i objašnjava "da su svi njegovi napori išli prema postizanju mirnog rješenja".

Kao potvrdu svojoj tvrdnji o ulozi Miloševića u financiranju RS i RSK, vještak optužbe je predočio Miloševićevu izjavu iz aprila 2001., koju je dao za vrijeme pritvora u Beogradu da bi opovrgao optužbe o financijskim zloupotrebama. U toj izjavi, zapravo žalbi na hapšenje, Milošević tvrdi da su sredstva upućivana za pomoć Srbima "preko Drine" i da nisu mogla biti navedena u budžetu, pošto se radilo o "državnoj tajni".

Milošević tvrdi da je značenje te izjave iskrivljeno jer, kako navodi, radi se o pomoći upućivanoj nakon 1995. godine. Svjedok Torkildsen je na to primijetio da Milošević u izjavi govori o pomoći Vojsci Republike Srpske, a da je ona nakon 1995. prestala postojati.

Sudjenje Slobodanu Miloševiću nastavit će se u ponedjeljak. (kraj)

Dijeljenje sadržaja