Glavni tužilac Karla del Ponte zadovoljna odlukom hrvatske vlade da započne proceduru predaje optuženih sa dve zapečaćene optužnice za zločine protiv Srba u Hrvatskoj


Glavni tužilac Haškog tribunala Karla/Carla del Ponte pozdravlja odluku hrvatske vlade da započne proceduru predaje optuženih sa dve zapečaćene optužnice koje su, nakon višegodišnje istrage, podignute protiv visokih oficira Vojske Hrvatske, osumnjičenih za zločine nad Srbima - izjavila nam je danas predstavnica za štampu tužilaštva, Florans Artman/Florence Hartmann. U tužilaštvu očekuju da će optuženi, čija su imena i dalje pod pečatom Tribunala, biti bez odlaganja uhapšeni, kako bi se sprečilo njihovo eventualno bekstvo.

U Hagu odbijaju da spekulišu o roku u kojem bi optuženi mogli da budu predati Tribunalu. Dosadašnja iskustva u slučajevima Zlatka Aleksovskog, Mladena Naletilića "Tute" i Vinka Martinovića "Štele" - koje su hrvatske vlasti izručile Hagu na osnovu iste procedure, definisane Ustavnim zakonom o saradnji sa Tribunalom - ukazuju da bi postupak, u kojem optuženi imaju i pravo žalbe, mogao potrajati nekoliko sedmica, a možda i meseci.

Istraga o mogućim zločinima koji su tokom operacija "Bljesak" i "Oluja" počinjeni nad Srbima u Hrvatskoj započeta je još u leto 1995. i u hrvatskoj se javnosti već odavno spekuliše sa tim ko jeste, ili bi mogao da bude, optužen. Ispostavilo se, međutim, da je optužnica podignuta, i odmah stavljena pod pečat Tribunala, pre samo mesec dana. U skladu sa ustaljenom praksom tužilaštva, kako nam je danas rekao zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit/Graham Blewitt, "optužnica je podignuta kada smo ocenili da imamo dovoljno dokaza kojima ćemo izvan razumne sumnje pred sudom dokazati odgovornost optuženih."

Optužnica i zapečaćeni nalozi za hapšenje su pre mesec dana dostavljeni hrvatskim vlastima i u tužilaštvu su, na osnovu dosadašnje uspešne saradnje, očekivali da će brzo biti pokrenut postupak predaje optuženih. Umesto toga, iz Zagreba su upućene "pismene primedbe" na optužnicu koje se, kako saznajemo, najviše odnose na "karakterizaciju" konflikta u čijem su okviru, po oceni tužilaštva, počinjeni zločini. Ne ulazeći u osnovanost iznetih primedbi, Karla del Ponte je krajem prošle sedmice putovala u Zagreb da bi hrvatskim vlastima objasnila da eventualni prigovori na optužnicu ne mogu biti predmet političkih pregovora, već se o njima može raspravljati samo pred sudom, i to nakon što se optuženi pojave pred sudijama i izjasne o navodima optužnice. Od hrvatskih ili bilo kojih drugih vlasti se, naime, ne traži da se slože ili ne slože sa optužnicom, već da sprovode odluke suda i izvršavaju njegove naloge za hapšenje. A nakon toga su slobodne da, ako to žele, osporavaju optužnicu i u javnosti i pred sudom.

Pored ovih pravnih argumenata, na odluku hrvatskih vlasti da se povinuju nalogu Tribunala je, bez sumnje, uticala i činjenica da je Beograd, u međuvremenu, poslao u Hag bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića. Nakon toga je, jednostavno, postalo nezamislivo da hrvatske vlasti odbiju predaju generala koji su, po oceni tužilaštva, odgovorni za zločine nad Srbima. Pored toga što bi se izložila međunarodnim pritiscima, izolaciji i eventualnim sankcijama, Hrvatska bi na taj način preuzela na sebe i veliku odgovornost za destabilizaciju demokratske vlade u Beogradu koja je imala "petlju" da - prva u istoriji - preda Međunarodnom sudu bivšeg šefa države.

Da nakon tog smelog poteza beogradske vlade više ništa nije kao što je bilo pre 28. juna 2001, potvrdio je i premijer Republike Srpske Mladen Ivanić, koji je prošle sedmice, nakon posete Hagu, otvoreno priznao da je saradnja sa Tribunalom "jedini način da se zaštiti postojanje Republike Srpske kao entiteta u okviru Bosne i Hercegovine." Nakon što je Beograd naterala da proguta "gorku pilulu" Miloševićevog transfera u Hag, međunarodna zajednica - čak i kada bi htela - ne može da primeni drugačiju terapiju prema Zagrebu ili Banja Luci.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja