Nove optužnice protiv Slobodana Miloševića, sasvim izvesno, neće biti poslednja reč tužilaštva Haškog tribunala o odgovornosti za zločine koji su počinjeni tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije neće biti "žrtveni jarac" na kojeg će se svaliti isključiva odgovornost za sve te zločine

Optužnica kojom se Slobodan Milošević tereti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba u Hrvatskoj je potpisana i zajedno sa propratnim dokaznim materijalom prosleđena sudijama na potvrdu. Kroz nekoliko nedelja, glavni tužilac Karla/Carla del Ponte će isto učiniti i sa optužnicom za genocid u Bosni i Hercegovini, kao i sa drugom izmenjenom i dopunjenom optužnicom za Kosovo. "Ratna biografija" Slobodana Miloševića u verziji tužilaštva Haškog tribunala će, tako, biti okončana. Da li to znači da će Slobodan Milošević biti "žrtveni jarac", na kojeg će se svaliti isključiva odgovornost za sve te zločine i koji će jedini "platiti ceh" za desetine ili stotine hiljada mrtvih i milione prognanih?

"Naravno da ne znači" - odgovara zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit/Graham Blewitt i ukazuje da tri Miloševićeve optužnice - kada ih i ako ih sudije potvrde - "sigurno neće biti poslednja reč tužilaštva Haškog tribunala o osobama koje su najodgovornije za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na prostorima bivše Jugoslavije." Drugim rečima, nakon Miloševićevih, uslediće i druge optužnice za iste zločine, a protiv onih koje tužilaštvo smatra najodgovornijim. Bluit, jasno, ne želi da otkriva ko su "kandidati" da s Miloševićem podele odgovornost za ratne zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, ali podseća na poznatu strategiju tužilaštva da krivično goni osobe koje su u tome učestvovale sa najviših pozicija političke i vojne vlasti i moći.

Ostaje tek da se vidi kako je tužilaštvo uspelo da reši glavni problem u utvrđivanju odgovornosti Slobodana Miloševića: odnos između njegove formalne (pravne ili "de jure) i stvarne (faktičke ili "de facto") moći. Formalno, tokom ratova u Hrvatskoj i BiH, Milošević je bio predsednik Srbije koja, kako je s ponosom isticao, "nije bila u ratu." Optužujući ga za zločine u tim ratovima, tužilaštvo, očito, veruje da će biti u stanju da pred sudom izvan razumne sumnje dokaže da je Milošević imao faktičku vlast i kontrolu nad saveznim institucijama kao što je, recimo, tadašnja JNA, koja je 1991. ratovala u Hrvatskoj, a barem do 19. maja 1992. i u BiH. Del Ponte, takođe, veruje da će biti u stanju da dokaže Miloševićevu faktičku kontrolu i nad srpskim liderima u Hrvatskoj i BiH, kao i nad delovima JNA koji su se preko noći transformisali u VRS. Konačno, na tužilaštvu je teret dokazivanja i njegove neformalne, ali stvarne, kontrole nad paravojnim formacijama i "specijalcima" koji su iz Srbije upućivani u Hrvatsku i Bosnu, sa poznatim rezultatima, odnosno posledicama.

Ukoliko je tužilaštvo u svojoj višegodišnjoj istrazi uspelo da reši tu "kvadraturu kruga" i utvrdi kakav je zapovedni lanac bio po zakonu, a kako je funkcionisao u stvarnosti, utoliko će mu biti lakše da dođe do onih kojih su u tom lancu imali ne samo neformalnu, već i ustavno-pravnu moć. Jer, pored neformalnog "Ratnog predsedništva" (Milošević, Bora Jović, Veljko Kadijević, Branko Kostić, Blagoje Adžić i Momir Bulatović), JNA je u to vreme imala i svog formalnog vrhovnog komandanta u vidu četvoročlanog "krnjeg" Predsedništva SFRJ, kao što je imala i svoj Generalštab. Neko je, nema sumnje, imao formalno-pravnu komandu i kontrolu nad "Crvenim beretkama" i drugim policijskim "specijalcima" koji su operisali u Hrvatskoj i BiH, kao što je neko, takođe, organizovao, opremio i predvodio razne "dobrovoljačke garde", "bele orlove", "sive vukove" i druge paravojne formacije o čijim se "ratnim podvizima" već dosta čulo na dosadašnjim suđenjima pred Haškim tribunalom.

U tim bi krugovima, po svemu sudeći, trebalo tražiti "kandidate" koji će u Hagu podeliti odgovornost sa Slobodanom Miloševićem, kako bivši predsednik ne bi ispao "žrtveni jarac", na kojeg će se svaliti isključiva krivica za sve zločine iz protekle decenije.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja