Home



TUŽILAC: NAJMANJE 30 GODINA ZATVORA ZA MRKŠIĆA I ŠLJIVANČANINA




Na žalbenoj raspravi u slučaju Ovčara tužilac zatražio da se Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin proglase krivim i za zločin protiv čovečnosti i da im izrekne kazna od najmanje 30 godina zatvora

Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin u sudnici TribunalaMile Mrkšić i Veselin Šljivančanin u sudnici Tribunala

U nastavku rasprave po žalbama na presudu Miletu Mrkšiću i Veselinu Šljivančaninu, tužilaštvo je tražilo da Žalbeno veće poništi zaključke iz prvostepene presude i optuženima izrekne kaznu od najmanje 30 godina zatvora. Presudom iz septembra 2007. godine Mrkšić je proglašeni krivim za pomaganje i podržavanje ubistva ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ovčara, 20. novembra 1991. godine i izrečena mu je kazna od 20 godina zatvora, dok je Šljivančanin osuđen na 5 godina zbog pomaganja i podržavanja mučenja.

U četiri osnova za žalbu, tužilaštvo je ukazalo da je Pretresno veće počinilo pravnu grešku kada je Šljivančanina, bivšeg načelnika bezbednosti Gardijske brigade, oslobodilo odgovornosti za pomaganje i podržavanje ubistva. "Povlačenje vojne policije sa Ovčare je osudilo ratne zarobljenike i oslobodilo Šljivančanina" zaključila je tužiteljica Helen Brejdi/Helen Brady. U prvostepenoj presudi se navodi da je Šljivančaninova obaveza prema ratnim zarobljenicima prestala kada je Mile Mrkšić, komandant Gardijske brigade, izdao naređenje da se četa vojna policije povuče sa Ovčare.

Veće je, naveo je tužilac Marvan/Marwan Dalal, pogrešilo i kada je zaključilo da žrtve sa Ovčare nisu bili civili već osobe za koje se "znalo ili verovalo da su učestvovale u borbenim dejstvima". Stav tužilaštva da pojam civila prema članu 5 Statuta Tribunala uključuje i "osobe van stroja" je potvrđen u žalbenoj presudi Milanu Martiću koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina u Hrvatskoj i zapadnoj BiH.

U odgovoru na argumente tužilaštva, branilac Veselina Šljivančanina je ukazao da osobe van stroja mogu biti žrtve zločina protiv čovečnosti samo ako su ti zločini počinjeni u okviru "široko rasprostranjenog i sistematskog napada na civilno stanovništvo". Budući da su, po braniocu, borbena dejstva u Vukovaru zvanično prestala potpisivanjem Zagrebačkog sporazuma 18. novembra 1991. godine, Šljivančanin i Mrkšić ne mogu da budu krivi za zločine protiv čovečnosti počinjene na Ovčari dva dana kasnije.

U poslepodnevnom delu sednice Veću su se obratili Mrkšić i Šljivančanin. Presuda po žalbi biće doneta uskoro.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 395

REPRIZA: Treće suđenje za zločine srpskih snaga na Kosovu
ZAPOVEDNIK ILI POLICIJA: Ko je bio dužan da disciplinira vojsku
POD ZAKLETVOM: Svedočenje optuženog Vinka Pandurevića
(NE)ODGOVORNOST: U čijoj su nadležnosti bili zatvoru u Herceg Bosni
BIJELJINA 1992: Šešelj prebacuje krivicu na Arkana i Mauzera