NATO-Srbija/Crna Gora

Nova državna zajednica naslijedila je stari problem u ostvarivanju sadržajnije komunikacije sa vojnim savezom - to je suradnju sa Haškim sudom. - "U današnjem razgovoru sam ime Mladica čuo više puta, nego što sam ga za godinu dana pročitao u našim novinama", kaže nakon sastanka sa Stalnim vijećem NATO šef diplomatije Srbije/Crne Gore Goran Svilanović – Potpredsjednik srpske vlade Nebojsa Čović: "Beograd ne stoji iza deklaracije o Sjevernom Kosovu"

"Kada imate zemlju koja izlazi iz vrlo teškog perioda, sa razorenim institucijama i u procesu je konstituisanja tih institucija i menjanja odnosa medju njenim sastavnim delovima, onda možete ocekivati samo teškoće", sumirao je šef diplomatije Srbije/Crne Gore Goran Svilanović aktuelne prilike u zemlji, onako kako ih je danas prezentirao ambasadorima Stalnog vijeća NATO.

Prema njegovom obrazloženju, zemlja je suočena sa teškim izazovima, medju kojima je i "obračun sa naslijedjem kao što su ratni zločini u Bosni, Hrvatskoj i na teritoriji same naše zemlje". Medjutim, i pored toga, istakao je, interes nove državne zajednice za uključivanje u europske i euro-atlantske integracije ne treba dovoditi u pitanje.

"U svom obraćanju ambasadorima u Vijeću insistirao sam na tome da valja priznati ostvaren napredak u zemlji, otvoreno se suočiti sa teškoćama kakve danas postoje, sa opterećenjima, poput činjenice da su neki odgovorni za najteže zločine u Vukovaru i Srebrenici još na slobodi, ali i da je potrebna aktivna podrška vladi u nastojanju da privede pravdi sve one koji su odgovorni za ratne zločine", naglasio je Svilanović.

Današnja posjeta sjedištu NATO visoke delegacije iz Beograda, u kojoj je, uz šefa diplomatije, bio i potpredsjednik srpske vlade Nebojša Čović, imala je cilj da aktuelizira razgovor o pristupu zemlje programu Partnerstvo za mir i uspostavi snažnije veze sa vojnim savezom. Medjutim, domaćini u Bruxellesu/Brisel su podsjetili na staru listu svojih potraživanja, prije svega privodjenje pravdi optuženih za ratne zločine i punu suradnju sa Haškim sudom.

"U diskusiji su danas učestvovali gotovo svi ambasadori NATO i svi su insistirali na tome da je potreban napredak u saradnji sa sudom u Hagu, pogotovo kada su u pitanju optuženi za zločine u Vukovaru i Srebrenici. Na ovom sastanku sam ime Mladića čuo čšće, nego što sam ga za godinu dana pročitao u našim novinama", kaže poslije sastanka sa Stalnim vijećem NATO šef diplomatije Srbije/Crne Gore Goran Svilanović.

Po njegovom uvjerenju, pitanje suradnje sa Hagom je najveća prepreka u postizanju snažnijih veza zemlje sa Sjevernoatlantskim savezom. "Problem je samo nekoliko osoba, nasuprot insistiranju naše javnosti da je reč o desetinama, čak i stotinama. To nije tačno. Samo za nekoliko ljudi postoji interesovanje da im se sudi u Hagu, i to otvara prostor da se drugim zločincima sudi pred nacionalnim sudovima", kaže Svilanović, uz primjedbu da "raščišćavanje" pitanja ratnih zločina otvara novu perspektivu odnosa sa susjedima i promjenu pozicije Balkana u medjunarodnoj zajednici.

Visoki zvaničnik iz Beograda naglašava i zainteresiranost Vijeća NATO za mir u regionu, dalju implementaciju Daytonskog/Dejton sporazuma i suradnju na Kosovu, kako bi "u punoj meri" postalo multietničko. "To je takodje i naš cilj, ali on podrazumeva priznavanje kolektivnih prava za Srbe koji žive na Kosovu, a za koja mi tvrdimo da su u poslednje dve-tri godine ugrožena. Nema suštinskog napretka kada je u pitanju njihova bezbednost i poštovanje njihovih prava", naglasio je ministar Svilanović.

"Hoćemo na vreme da delujemo i stanemo na put svakoj pomisli da se na terenu obnovi situacija kakva je bila pre dve godine", objašnjava potpredsjednik srpske vlade Nebojša Čović sigurnosne probleme na jugu Srbije i razloge svog istupa pred Stalnim vijećem NATO. "Tu imamo punu podršku. Mora da se radi oprezno i pažljivo, i da se ne dopusti da se kriminalci kriju iza patriotizma i nacionalnih zastava", naglašava on.

Prema tvrdnji potpredsjedniku srpske vlade, Beograd prema Kosovu ima jasne stavove. Prije svega provodi se program za implementaciju Rezolucije 1244, nije sporna ni spremnost za dijalog sa Prištinom, medjutim, sporni su standardi: "Kada se govori o reduciranju sastava KFOR, kao razlog se iznosi dostignuti nivo bezbednosti. U redu. Ali onda, sa druge strane, kada kažete - a povratak? E, onda se uzvraća: nemamo dovoljan nivo bezbednosti! Tu nema pravog, objektivnog vrednovanja", zaključio je Čović.

Pomenuvši da je beogradska delegacija danas "prozvana" zbog tzv. "Deklaracije za Severno Kosovo", on je naglasio: "Jasno je da Beograd iza toga ne stoji, kao što ne stoji iza deklaracije Albanaca, odnosno inicijative za nezavisnost Kosova. Ali sve je to jedno sa drugim vezano", rekao je i izrazio uvjerenje da se stanje na prostoru Kosova, upravo zato što nema promjena, "radikalizuje". "Ne rešavaju se problemi, nema povratka, nema bezbednosti, nema slobode kretanja, a onda radikalni elementi svih strana dobijaju na značaju", zaključuje Nebojša Čović na kraju razgovora u sjedištu NATO u Bruxellesu.

Elvir Bucalo

Dijeljenje sadržaja