Na inicijativu Evropske komisije, u Briselu počeo dvodnevni sastanak glavnih tužitelja BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Sastanak otvorili glavni tužitelj Tribunala Serž Bramerc i evropski komesar za proširenje Oli Ren


I u posljednjoj fazi svog djelovanja Haški tribunal je od "neprocjenjive važnosti za regiju" – izjavio je glavni tužitelj Serž Bramerc/Serge Brammertz nakon sastanka sa tužiteljima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Cilj dvodnevnog briselskog skupa tužitelja iz regije je jačanje horizontalne suradnje između tužiteljstava navedenih zemalja, kao i jačanja suradnje nacionalnih tužiteljstava s Tribunalom. Na otvaranju skupa govorio je i europski komesar za proširenje Oli Ren/Olli Rehn koji je, prema riječima jednog od sudionika skupa, ponovno naglasio da je potpuna suradnja s Tribunalom ključna za integraciju zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije u Europsku uniju. U potvrdu svoje privrženosti, Europska komisija dala je 600 tisuća eura za programe suradnje nacionalnih tužiteljstava s Tribunalom.

Na novinarsko pitanje da li je i što je razgovarao s komesarom Renom o suradnji Beograda i Zagreba, Bramerc je odgovorio da je u njihovom razgovoru bilo riječi generalno o suradnji regije sa Tribunalom. Konkretnije o suradnji tužiteljstava Srbije i Hrvatske, bilo je riječi u razgovoru sa glavnim tužiteljima Vladimirom Vukčevićem i Mladenom Bajićem. Oni, međutim, nisu željeli ulaziti u pojedinosti tog razgovora.

Na konferenciji za novinare došlo je do neočekivano oštre razmjene između Vukčevića i glavnog tužitelja BiH Milorada Barašina. Vukčević je sugerirao da Tužiteljstvo BiH nije napravilo ništa u progonu ratnih zločina iz slučaja tzv. Dobrovoljačke ulice, odnosno napada na kolonu vojnika tadašnje JNA u Sarajevu u maju 1992. godine. Barašin je to odbio, rekavši da se na slučaju Dobrovoljačke ulice radi od 2003. godine. U odgovoru na jedno ranije postavljeno pitanje Barašin je spomenuo problem "paralelnih istraga", koje se o istim slučajevima vode u dvije države.

Glavni haški tužitelj Bramerc ne smatra da će se nakon zatvaranja Tribunala region vratiti u "zlatno doba nekažnjivosti" i da će se, pod velom progona ratnih zločina, podizati politički motivirane optužnice.

"Mislim da se neće razviti kultura nekažnjivosti" – rekao je Bramerc i ukazao da je sprečavanje takvog razvoja jedan od razloga današnjeg skupa. Bramerc se pouzdaje u "nepristranost, objektivnost i korektnost tužitelja i pravosuđa u regionu" koji, kako je dodao, "ne djeluju u vakuumu", te će im na političkoj razini, biti potrebna i "podrška vlada u regiji, kao i podrška javnog mnijenja". Prijelazni period u kojem će haško tužiteljstvo ustupati svoje dokaze nacionalnim tužiteljima će, prema Bramercovoj procjeni, trajati još nekoliko godina.

Neke od dogovora sa skupova regionalnih tužitelja, započetih prije četiri godine, ove će se godine uz financijsku pomoć Europske komisije i realizirati. Kako bi se konkretizirala "dvosmjerna suradnja", Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina će u Hag poslati po jednog svog tužitelja, koji će biti čovjek za vezu između nacionalnog pravosuđa i Tribunala. Svaka zemlja u regionu će, također, poslati u Hag po deset mladih tužitelja, koji će određeno vrijeme biti na praksi u tužiteljstvu Tribunala. Program njihove obuke finansiraće Evropska komisija, u cilju podizanja kapaciteta pravosuđa zemalja iz regije.

Dijeljenje sadržaja