Nastavak svjedočenja generala Tihomira Blaškića

U nastavku svoga svjedočenja general Tihomir Blaškić je ovoga tjedna je započeo govoriti o događajima iz 1993. - ključnom razdoblju u hrvatsko-bošnjačkom sukobu, tokom kojeg se dogodila većina u optužnici opisanih zločina.

"Nisam znao da ce izbiti taj sukob jer u protivnom ne bih dva dana prije njega napustio zapovjedništvo u Vitezu i otišao u Kiseljak'', ustvrdio je Blaškić u povodu sukoba koje je u siječnju 1993. izbio u području Busovače, zbog toga što je Armija BiH presjekla cestu između Kiseljaka i Busovače kako bi teritorijalno povezala svoje korpuse. O presijecanju te ceste Blaškić je, kako je rekao, saznao kad se 25. siječnja tim putem htio vratiti u Vitez. Nakon toga, tvrdi, on više nije kontrolirao stanje u Busovači jer je ostao odsječen u Kiseljaku. Za vrijeme sastanka s predstavnikom 3. korpusa ABiH u sjedištu UNPROFOR-a u Kiseljaku, Blaškić je sljedećeg dana saznao da je ABiH napala sela Dušinu i Lašvu kod Busovače, i da je tom prilikom ubijeno više hrvatskih civila.

Pregovori Blaškića s predstavnicima ABiH ipak su nastavljeni, mada je zapovjednik 3. korpusa ABiH Enver Hadžihasanović izrazio sumnju u Blaškićevu mogućnost zapovijedanja HVO-om. Hadžihasanović je, tvrdi Blaškić, „želio čuti tko zapovijeda Operativnom zonom HVO za Srednju Bosnu i rekao je da se želi sastati s tom osobom.“ Na to mu je Blaškić odgovorio da je, koliko je njemu poznato, on i dalje zapovjednik Operativne zone, iako je odsječen u Kiseljaku.

Kako bi potvrdila svoju tezu da haški sud Blaškića ne može, po načelu zapovjedne odgovornosti, teretiti za sve akcije pripadnika HVO u Srednjoj Bosni, obrana je sudskom vijeću predočila izvještaj zapovjednika 3. korpusa ABiH upućen 12. veljače 1993. Vrhovnoj komandi, u kojem se naglašava da je Blaškić izoliran u Kiseljaku te dodaje kako je "izražena spremnost (HVO) za rješavanje problema poturena stvar... jer probleme rješava netko drugi, a ne Tiho Blaškić.''

Sporazum o prekidu vatre s ABiH potpisan je 27. siječnja 1993. a Blaškić je tri dana kasnije saznao da je u selu Dusina počinjen zločin nad hrvatskim civilima.. ''Bio je to prvi i dotad najveći zločin nad civilima u Lašvanskoj dolini", naglasio je Blaškić. Obrana želi dokazati da je napadom Armije BiH na Dusinu i druga sela u području Busovače, pokrenuta spirala nasilja i sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Srednjoj Bosni, te da Blaškić te sukobe više nije mogao zaustaviti.

Dijeljenje sadržaja