Postoji prostor za poboljšanja, a to se posebno odnosi na ubrzanje postupaka

Ekspertska grupa UN, koja je pet mjeseci proučavala rad Haškog tribunala, ocijenila je njegovo funkcioniranje "prilično djelotvornim" s obzirom na razne ograničavajuće okolnosti, ali istodobno smatra kako "postoji prostor za poboljšanja".

S osnivanjem međunarodnog krivičnog tribunala ovakvog tipa (Nirnberški i tokijski tribunali djelovali su u dramatično drugačijim okolnostima) neizbježno su otvorena praktična pitanja koja se mogu rješavati samo kroz "proces pokušaja i pogreški", napominje se u izvještaju. Tribunal djeluje u "neuobičajenom hibridnom" sistemu anglosaksonskog i kontinentalnog prava, nema instrumente prisile da osigura provođenje svojih naloga i hapšenja kao što imaju nacionalni sudovi, a otežan mu je i pristup žrtvama i svjedocima zbog geografske udaljenosti od područja za koje je nadležan.

Bez obzira na ta objektivna ograničenja, "prostor" gdje se poboljšanja mogu i moraju učiniti je ubrzanje sudskih postupaka. To je nedavno naglasio i predsjednik Tribunala Claude Jorda/Klod Žorda, a sada i Ekspertska grupa, u svom izvještaju Glavnom tajniku UN Kofiju Annanu, velik prostor posvećuje upravo tom pitanju.

Više faktora utječe na odugovlačenja u pred-raspravnim postupcima kao i na duga suđenja. Na dužinu postupaka utječu, među ostalim, još uvijek nedovoljan broj sudnica i sudaca, veliki broj podnesaka optužbe i obrane kao i nužnost da se dokumenti prevode (radni jezici Tribunala su engleski i francuski, a u upotrebi su i jezici s područja bivše Jugoslavije). UN eksperti predlažu, među ostalim, da se podnesci rješavaju usmeno, da se ograniči rok u kojemu se mogu ulagati, te da se, kroz konzultacije među stranama u postupku kao i procjenu sudaca o relevantnosti određenih podnesaka, smanji njihov pretjeran broj.

Sama suđenja, dakle izvođenja dokaza, traju dugo ne samo zbog pravno složenih pitanja kojima se Tribunal bavi (genocid, zločini protiv čovječnosti itd.) te složene procedure u kojoj se kombinira kontinentalno i anglosaksonsko pravo, već i zbog nedovoljne suradnje država.

Postupci pred Tribunalom se u značajnoj mjeri oslanjaju na anglosaksonski sistem sučeljavanja optužbe i obrane, u kojem su suci relativno pasivni. "Neki modeli građanskog prava su produktivniji u procesuiranju krivičnih djela", napominje Ekspertska grupa dodajući da se stoga neki aspekti tog prava trebaju, što se već i provodi, usvajati u postupcima pred Tribunalom.

"Suci trebaju imati veću mogućnost intervencije u način izvođenja dokaza, čime mogu ubrzati postupke", smatra Grupa. Također je predloženo da, primjerice, obrana predstavi svoje teze, a tužitelj svoj dosje s izjavama svjedoka, već prije glavne rasprave kako bi se odmah vidjelo koja će pitanja biti nesporna, a koja će predstavljati srž dokaznih postupaka.

Nesuradnja država usporava rad Tribunala ne samo u pogledu dostave dokumenata već i u izručenju optuženika, posebno onih visokog ranga na koje se fokusira tužiteljstvo. No, Ekspertska grupa nije mogla predložiti drugi način poticanja te suradnje izuzev dosad primjenjivanog, i prilično nedjelotvornog, prijavljivanja određene države Vijeću sigurnosti UN.

Za odugovlačenje postupaka u nekim su slučajevima odgovorni i branitelji optuženika, kojima iz materijalnih razloga - budući da su na platnom popisu Tribunala - odgovara duži angažman, napominje se u izvještaju u kojem se predlaže da se pažljivo ispitaju sve metode plaćanja njihovog rada.

S obzirom na rastući broj presuda, a time i žalbi, potrebno je osigurati i djelotvorniji rad Žalbenog vijeća. Eksperti smatraju da je njegov rad zakompliciran činjenicom da neki suci rade i u prvostepenim i u žalbenom vijeću. Istodobno su podržani prijedlozi sudaca da im se osigura više pravnih suradnika, kao i da Tribunal dobije bar još dva ad-hoc suca.

Uz funkcioniranje sudskih instanci, Ekspertska grupa proučila je i rad Ureda tužitelja te Tajništva Tribunala. Tako je, primjerice, tužiteljima preporučeno da optužnice potkrijepe što većim brojem dokaza uoči njihovog potvrđivanja kako ne bi morali gubiti sredstva na naknadne istrage..

Problemi koje je uočila Ekspertska grupa većim dijelom su već poznati, ne samo osoblju Tribunala, već i javnosti koja prati njegov rad. Značaj ovog izvještaja je, međutim, u tome da su problemi i potrebe Tribunala sada sistematski evidentirani kako bi se osiguralo optimalno korištenje svih njegovih kapaciteta, ali i predvidio njegov budući budžet. Tužitelji procjenjuju da će za četiri godine završiti sve dosad planirane istrage, dok će za okončanje suđenja i žalbenih postupaka trebati najmanje deset godina.

Dijeljenje sadržaja