Tako Klod Žorda, predsjednik Haškog suda, ocjenjuje suđenje generalu Blaškiću koje je završeno i generalu Krstiću, koje počinje

Početak suđenja generalu Radislavu Krstiću na Haškom tribunalu privlači pažnju francuske javnosti kao prvi proces jednom od odgovornih za masakr u Srebrenici 1995, koji se kvalifikuje kao "najstrašniji ratni zločin počinjen u Evropi poslije Drugog svjetskog rata".

Svi mediji juče i danas objavljuju vijesti, tekstove i priloge uoči suđenja. Televizijski kanal TF1 mu posvećuje isto toliko pažnje koliko jučerašnjoj papinoj molbi za oprost grijehova koje je Katolička crkva počinila u svojoj istoriji. U današnji program te televizije uvršten je i četrdesetminutni intervju sa predsjednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, inače francuskim sucem, Klodom Žordom (Claude Jorda).

Na pitanje s kakvim osjećanjem očekuje početak suđenja generalu Krstiću, jednom od "aktera najpoznatije i najstrašnije epizode u ratu u Bosni", Žorda kaže: "Za jednog sudiju svaki proces je podjednako značajan. Takav odgovor je klasičan, ali u ovom slučaju iskrenost mi nalaže da kažem, imajući na umu ličnost koja se nalazi na optuženičkoj klupi, da smatram osobito važnim što se sud koncentriše na sve značajnije ličnosti u hijerarhiji komandovanja. Sa te tačke gledišta, proces generalu Blaškiću, koji tek što je završen, i generalu Krstiću, koji upravo počinje, najznačajniji su u dosadašnjem postojanju Tribunala".

"Nadam se da će proces Krstiću trajati znatno kraće od onog Blaškiću", istakao je Žorda i dodao: "Naravno ništa se bitno ne mijenja u statutu niti u pravosudnom postupku, nego je funkcionisanje suda, na osnovu dosadašnjih iskustava, postalo efikasnije. Suđenje Blaškiću je trajalo 26 mjeseci, ali, prisjetite se, Tadiću se sudilo pet godina".

U nastavku intervjua, bilo je riječi o nizu drugih pitanja u vezi s radom Tribunala. Između ostalih, i o ideji glavne tužiteljice Karle (Carla) Del Ponte o mogućnim suđenjima u zemljama optuženih. Predsjednik Haškog tribunala je krajnje skeptičan: "Nisam siguran da je došao trenutak za to, suviše je delikatno, prerano. Ne vjerujem da bi, na primjer, proces Karadžiću mogao da se održi na Palama uz poštovanje normi i standarda međunarodne pravde. Za sada, pravda je ovdje, u Hagu, u rukama tužilaca i advokata".

Pošto su u razgovoru pomenute protestne demonstracije u Zagrebu nakon osude generala Blaškića na 45 godina zatvora, Žorda je izrazio razumijevanje za probleme s kojima se suočava Hrvatska poslije Tuđmanove smrti i nedavnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora. "Godinama je javno mnijenje ubjeđivano da su određene ličnosti nacionalni heroji. Sad od tog istog javnog mnijenja, čiji je mozak bio gotovo ispran, treba zahtijevati da potpuno suprotno misli. Hrvatska je u svojoj težnji da se uključi u međunarodne integracije, izrazila želju da poboljša saradnju sa Tribunalom. Poslije verbalnih iskaza, treba pričekati i djela . Mislim da cijeli svijet razumije da je zadatak te zemlje izuzetno veoma složen. Međutim, valja shvatiti da je područje međunarodne pravde i područje civilizovanosti jedan te isti prostor."

Da li proces Miloševiću smatra uopšte mogućnim, bilo je jedno od pitanja. "Kako možete misliti da jedan sudija koji je potvrdio optužnicu ne vjeruje i u proces protiv optuženog?", odgovorio je Klod Žorda najprije protivpitanjem, a zatim dodao: "Nema nikakvog razloga da se optuženi ne pojavi u Hagu. Nema ničeg nerealnog u tome. Historija međunarodnog prava pokazuje da se prostor nekažnjivosti stalno smanjuje. Slučaj Pinoče - mada on još nije izišao pred sud - dokazuje da se šefovi država i vlada ne mogu više kriti iza svojih funkcija i izbjeći pravdi. Statut našeg suda ne daje im nikakvu mogućnost izuzeća od kazne. U tome 'neizuzeću' vidim i najveći značaj budućeg stalnog Međunarodnog suda."

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja