Razmatranje zahteva Nikole Šainovića i Dragoljuba Ojdanića za privremenim puštanjem na slobodu do početka suđenja proteklo u raspravi može li se verovati garancijama jugoslovenske vlade, s obzirom na dosadašnji stepen saradnje Beograda sa Hagom. Tužilaštvo misli da se ne može verovati, a predstavnik vlade u Beogradu nagoveštava da bi buduća saradnja sa tribunalom mogla zavisiti od odluke u ovom slučaju


Glavni tužilac Karla/Carla del Ponte i pomoćnik ministra pravde SRJ Nebojša Šarkić izneli su danas dijametralno suprotne ocene o stanju saradnje Beograda sa Haškim tribunalom. Prema glavnom tužiocu, "saradnje do sada nije bilo, a sada je praktično nema." Prema pomoćniku ministra, nakon usvajanja zakona "saradnja se odvija u dobrom smeru" i Beograd je do sada "pozitivno odgovorio" na oko 50 odsto zahteva iz Haga. Del Ponte, međutim, tvrdi da joj to "nije poznato" i da Beograd, za sada, sarađuje samo u istragama protiv osumnjičenih albanske nacionalnosti, ali ne i u onima koje se vode o osumnjičenim Srbima, a posebno pripadnicima srpske vojske.

Povod za ovu raspravu bio je zahtev optuženih Nikole Šainovića i Dragoljuba Ojdanića da se privremeno, do početka suđenja, oslobode iz haškog pritvora. U prilog tome, njihovi branioci su istakli da su se obojica dobrovoljno predali, da na privremenoj slobodi neće predstavljati nikakvu opasnost po svedoke i žrtve, kao i da će se odazvati svakom pozivu tribunala da se vrate u Hag. Priložene su, uz to, i garancije vlada SRJ i Srbije da će starati da optuženi u potpunosti poštuju sve uslove privremene slobode, kao što su kućni pritvor, stalni nadzor, onemogućavanje kontakta sa svedocima i žrtvama, kao i da će ih – ukoliko pokušaju da pobegnu - odmah uhapsiti i vratiti u Hag.

Konačno, ali ne i najmanje važno, i branioci optuženih i pomoćnik saveznog ministra su, kao argument u prilog privremenog oslobađanja Šainovića i Ojdanića, istakli da će se time doprineti "afirmaciji suda" u Jugoslaviji i Srbiji, "pospešivanju saradnje", kao i da će se time "ohrabriti mnogi drugi" sa haških poternica da se dobrovoljno predaju tribunalu.

Tužilaštvo, međutim, smatra da bi oslobađanje Šainovića i Ojdanića bilo "preuranjeno." Optuženi, istakla je Del Ponte, još nisu dali izjave predstavnicima tužilaštva o događajima na koje se odnosi optužnica za Kosovo. Drugo, tužilaštvo dovodi u pitanje i "dobrovoljnost" njihove predaje i ističe da su se na to odlučili tri godine nakon što su optuženi, i to po "instrukcijama" vlade u Beogradu koja bi ih, u suprotnom, uhapsila i prinudno sprovela u Hag. Kao argument protiv oslobađanja, tužilaštvo je istaklo i činjenicu da treći optuženi sa iste optužnice, Milan Milutinović, ne samo što nije uhapšen i izručen tribunalu, već je i dalje na položaju predsednika Srbije. I branioci i pomoćnik ministra su, na ovaj argument tužilaštva, odgovorili ukazivanjem na "pismene garancije" vlasti u Beogradu i premijera Đinđića da će se Milutinović - ovako ili onako, milom ili silom - naći u Hagu čim mu u oktobru ove godine istekne predsednički mandat.

Pre rasprave, pomoćnik ministra Šarkić je proveo 20 minuta u razgovoru sa Karlom del Ponte, poručujući joj da u Beogradu "nema dovoljno entuzijazma za saradnju" i da ga "neće ni biti... ukoliko Šainović i Ojdanić ne budu privremeno oslobođeni." Del Ponte je tu poruku, čini se, shvatila kao "ucenu", pa je pozvala Šarkića da je ponovi pred sudijama. Pomoćnik saveznog ministra pravde je to i učinio, s tim što je istu poruku pred sudom izrazio na pozitivni način. Rekao je, naime, da bi "pozitivna odluka u ovom slučaju doprinela pospešivanju saradnje" i da je zato glavnog tužioca "zamolio da ne bude preterano glasna i da ne insistira na argumentima protiv privremenog oslobađanja."

Zaključujući raspravu, predsedavajući sudija Ričard Mej/Richard May je najavio da će pismena odluka veća biti doneta "u dogledno vreme."

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja