Dobrovoljna predaja šestorice političkih i vojnih lidera takozvane Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna, optuženih za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu


Šest bivših vojnih i političkih lidera Herceg-Bosne dobrovoljno su se danas predali Haškom tribunalu. U Amsterdam su doputovali redovitom avionskom linijom iz Zagreba, a s aerodroma ih je nizozemska policija sprovela u pritvor UN u Scheveningenu/Sheveningenu, gdje su prošli kroz proceduru prijema, provjeru identiteta i rutinski liječnički pregled. U skladu s pravilima Tribunala, oni će u najkraćem roku biti izvedeni pred suca kako bi se izjasnili o optužbama kojima ih tereti tužiteljstvo.

Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Brunu Stojiću i Slobodanu Praljku, čije su optužnice otpečaćene koncem prošle sedmice, tijekom vikenda pridružili su se Valentin Ćorić i Berislav Pušić. Očekuje se da će njihove optužnice biti objavljene danas. Valentin Ćorić je u vrijeme na koje se odnosi optužnica bio zapovjednik vojne policije HVO-a, dok je Berislav Pušić bio njegov zamjenik, a kasnije i predstojnik Ureda za zatočene i nestale osobe Herceg Bosne.

Šestoricu političkih i vojnih lidera HVO optužnica tereti za sudjelovanje u "udruženom zločinačkom poduhvatu" kojemu je cilj bio da se "politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste" Bošnjaci i drugi ne-Hrvati s područja proglašenim Herceg-Bosnom.

To je dosad najopsežnija optužnica za zločine počinjene nad Bošnjacima tokom sukoba HVO i Armije BiH kojom je tužiteljstvo zaokružilo sva kršenja medjunarodnog humanitarnog prava i sve lokacije na kojima su zločini počinjeni. To je, istodobno, optužnica koja se bavi odgovornošću najviših političkih i vojnih vodja Herceg-Bosne, a upućuje i na odgovornost lidera iz Hrvatske (Tudjman, Šušak, Bobetko), koji su u medjuvremenu umrli. Hrvatsko-bošnjački sukob bio je, prema optužnici, medjunarodnog karaktera zbog "vodeće uloge" političara iz Hrvatske, kao i zbog sudjelovanja Hrvatske vojske u ratu u BiH.

Prve optužnice za zločine HVO nad Bošnjacima podignute su 1995. godine - najprije optužnica za masakr u Stupnom Dolu, a potom i grupne optužnice za zločine u Lašvanskoj dolini, gdje je centralna optužba bila ona za masakr u Ahmićima (taj je zločin sadržan u još jednoj optužnici iz 2000. godine - protiv Paška Ljubičića). Dogadjaji u Lašvanskoj dolini su bili predmetom pet sudskih postupaka, uključujući sudjenja najvišim vojnim i političkim vodjama HVO u srednjoj Bosni Blaškiću i Kordiću, i nisu uključeni u najnovije optužnice protiv vojnog i političkog vrha Herceg-Bosne. Nove se optužnice odnose na dogadjaje koji nisu bili predmet drugih postupaka (uz dva izuzetka), i teritorijalno se odnose na područje Hercegovine i južne Bosne (Jablanica, Gornji Vakuf).

U najnoviju je optužnicu uključen jedan zločin iz srednje Bosne, onaj u Stupnom Dolu, koji tužiteljstvo stavlja na teret vodstvu HVO držeći ga odgovornim za nekažnjavanje počinitelja tog masakra. Krajem 1998., tužitelj je izdao prvu optužnicu za zločine nad Bošnjacima u Hercegovini - optuženici "Tuta" Naletilić i "Štela" Martinović bili su zapovjednici jedne HVO jedinice na mostarskom području. Oni se ne spominju u novoj optužnici, ali se djela za koja je njima sudjeno stavljaju na teret i najvišim zapovjednicima HVO.

U ukupno 26 točaka optužnice šest optuženika se tereti da su, svojim djelima i propustima, odgovorni za progone Bošnjaka, ubojstva, okrutne postupke, silovanja, masovna zatočavanja, deportacije, uništavanja gradova i sela te pljačku. U posebnim su poglavljima obradjeni zločini počinjeni u općinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Stolac, Čapljina, Vareš i Ljubuški te su logorima i zatvorima Heliodrom, Dretelj, Gabela i Vojno.

Dijeljenje sadržaja