To pitanje postavljaju danas francuski audiovizuelni mediji, nalazeći da odgovor zašto su bivši šef bosanskih Srba i njegov vojni komandant još na slobodi, treba prije svega tražiti u "nedostatku političke volje"


Sadam Husein je uhapšen poslije nekoliko mjeseci potrage, a Radovan Karadžić i Ratko Mladić već osam godina vuku medjunarodnu pravdu za nos, konstatuju danas neki od francuskih audiovizuelnih medija.

Ističući da je bivšeg šefa bosanskih Srba i njihovog vojnog komandanta Haški tribunal optužio da su u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 izdali naredjenje za najveći masakr počinjen u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, radio Europa 1, navodi mišljenje analitičara iz Medjunarodne krizne grupe. Po njihovom mišljenju, hapšenje Sadama Huseina je još jednom potvrdjuje da to što su Karadžić i Mladić i dalje na slobodi nije posljedica vojnih slabosti, nego "nedostatka političke volje medjunarodne zajednice".

"U Bosni i Hercegovini je oko 12.000 vojnika SFOR, koji, izmedju ostalog, imaju zadatak da uhapse tu dvojicu haških optuženika. U Iraku je više od 200.000 vojnika koalicije, čiji je prvi i najznačajniji zadatak bio da uhapse bivšeg diktatora", navodi taj radio i mišljenje evropskog diplomate koji je želio da ostane anoniman. "Sadam Husein je", dodao je taj diplomata, "bar za dio iračke populacije, bio omražen diktator i oni su bili spremni da ga izdaju. Karadžić i Mladić su, naprotiv, za najveći broj Srba i u Srbiji i Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini 'heroji' i oni ih kriju."

Prema komentaru radija Frans-enfo/France-info, tražiti Ratka Mladića u Srbiji potpuni je promašaj, a to da snage SFOR do sada nisu našle pouzdanu informaciju gdje se dvojica optuženih za ratne zločine i genocid kriju, pokazuje nekompetentnost medjunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini. Taj radio zamjera i glavnom tužiocu Haškog tribunala Karli/Carla del Ponte što "nasjeda glasinama" i stalno ponavlja da zna gdje se nalaze Mladić i Karadžić, ali taj pritisak očigledno ne pomaže.

Podsjećajući da je prva "operacija u srpskom entitetu", označena kao pokušaj hapšenja optuženih, kad je šaka policajaca opkolila kuću jednog popa u Bijeljini, bila "maskarada", taj radio ukazuje i na probleme oko hapšenja "živih optuženika". Za Sadama je naredba bila "živ ili mrtav", za Karadžića samo "živ", kaže taj radio i dodaje izjavu jednog vojnog eksperta: "Da je zahtjev 'živ ili mrtav' imali bismo ga sutra, ali 'samo živ' nameće niz problema".

Radio M prenosi dio komentara agencije Frans-Pres/France-Presse (AFP) u kojem se kaže da razloge "nekažnjenosti" Karadžića i Mladića leže i u "nedovoljnoj ozbiljnosti medjunarodne zajednice". Kao primjer uzeta je knjiga Ričarda Holbruka/Richard Holbrooke "Kako završiti rat", u kojoj glavni akter Dejtonskog mirovnog sporazuma priznaje da je u septembru 1995. godine u Beogradu pregovarao sa Karadžićem i Mladićem, iako je protiv obojice Haški tribunal već bio podigao optužnicu za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Dijeljenje sadržaja