Ministri vanjskih poslova NATO podržali najavljene izmjene u misiji SFOR, tražeći da vlasti u regionu preuzmu "svoj dio odgovornosti" i Hagu bez odlaganja predaju Karadžića, Mladića i Gotovinu

Najavljena redukcija snaga SFOR dobila je danas podršku ministara vanjskih poslova NATO zemalja, uz obrazloženje da "bolji sigurnosni uvjeti u Bosni i Hercegovini to dozvoljavaju".

Smanjenje vojnog prisustva sa 12 i po, na oko 7 hiljada vojnika bi trebalo da se okonča do narednog proljeća, čime bi se, kako očekuju šefovi diplomacija članica vojnog saveza, otvorila mogućnost za zaključenje misije SFOR u BiH do kraja 2004. godine.

Takva mjera je u suglasju i sa planovima da Evropska unija preuzme sigurnosnu misiju u BiH, ali i da se "prisustvo NATO nastavi i poslije NATO" u toj zemlji. Zvaničnici Saveza su ove sedmice, prilikom susreta ministara odbrane u briselskom sjedištu Alijanse objelodanili ideju o osnivanja ureda NATO u Sarajevu, koji bi, kada iz zemlje odu vojne snage, trebao poslužiti kao spona, "pomoć i koordinacija" izmedju NATO i državnih vlasti.

Takav "štab NATO u Sarajevu" pominju i ministri vanjskih poslova članica Saveza, tražeći od Stalnog vijeća NATO i vojnih zvaničnika Saveza da se što prije konsultuju sa europskim kolegama oko planiranih promjena u BiH. Sve treba činiti, ukazuju ministri, u skladu sa sporazumom o sigurnosnoj suradnji "Berlin plus" izmedju NATO i EU, te uz konsultiranje
bosanskohercegovačkih vlasti.

Istaknut je danas i progres koji su vlasti u Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori napravile u želji da se što prije pridruže programu Partnerstvo za mir. S tim u vezi, ministri pozdravljaju napredak u obje zemlje u pravcu obrambenih reformi, kao što je i istaknuta namjera da im se, u tom pravcu, omogući sva raspoloživa pomoć i podrška.

Podvlači se riješenost da se Beograd, Podgorica i Sarajevo nadju u članstvu Partnerstva, ali ne prije nego ispune uvjete koje im je na tom putu postavila Alijansa. Medju njima je, ponavlja se, bezuvjetna suradnja sa Hagom i predaja sudu svih optuženi za ratne zločine.

Traži se da ove zemlje prihvate samit NATO u Istabmulu u junu 2004. godine kao "realan rok" do kojeg bi trebale ispuniti postavljene uvjete. O ostvarenom napretku će ministri, obećano je danas, razgovarati prije samita i procijeniti realnost prijema Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore u sigurnosno- partnerski program Partnerstva za mir.

Kada je riječ o balkanskom regionu u cjelini, ministri vanjskih poslova NATO pozivaju tamošnje vlade na dodatne napore u pravcu euro-atlantskih integracija. U tom poslu im je obećana i pomoć NATO, uz uvjet da, insistirajući na reformama, "preuzmu svoj dio odgovornosti" za budućnost.

To, prema današnjoj poruci iz Bruxellesa, podrazumijeva ispunjavanje medjunarodnih obaveza, medju kojima je predaja Haškom sudu Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine, a u skladu sa Rezolucijom 1503 Vijeća sigurnosti UN.

Na kraju, kako je riječ o posljednjem skupu kojem, prije nego napusti dužnost, predsjedava George/Džordž Robertson, ministri iskazuju "duboku zahvalnost" za ono što je učinio u svom mandatu i nadu da će novi generalni sekretar Alijanse, Jaap de Hoop Scheffer/Jap de Hop Šefer uspješno nastaviti "evoluciju NATO".

Dijeljenje sadržaja