Odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića traži poništenje osuđujuće presude. Po Prliću, Hrvatska zajednica Herceg Bosna je nastala kao odgovor na nespremnost BiH da se odbrani od srpske agresije i "kolaps vlasti" u Sarajevu, a predstavljala je "zajednicu opština koja je djelovala unutar BiH"

Žalbena rasprava u najdužem tribunalovom suđenju otvorena je jednosatnim izlaganjem bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića. On je u prvostepenom postupku osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1993. i 1994. godine nad nehrvatskim stanovništvom na području Herceg Bosne. Ti zločini su, prema presudi, počinjeni u okviru udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao uspostavu hrvatskog entiteta na teritoriji BiH u granicama Banovine iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj .

Ukažujući šta je sve Pretresno vijeće "propustilo da primijeti" pri donošenju prvostepene presude Prlić je rekao da je Hrvatska zajednica Herceg Bosna nastala "zbog nespremnosti Republike BiH da se odbrani" od srpske agresije, i zbog "kolapsa vlasti" u BiH, a ne zbog "nekakvog zločinačkog plana". Hrvatsko vijeće obrane (HVO)je bilo "jedina multietnička vojska" u bivšoj Jugoslaviji,, i ona "nije bila prijetnja suverenosti BiH". Službena politika Herceg Bosne, rekao je, bila je da "svi ostanu u svojim domovima".

Svoju posvećenost miru HZHB je, istakao je Prlić, pokazala prihvatajući sve mirovne sporazume koji su ponuđeni, uključujucjhi i Vens-Ovenov plan s početka 1993. On smatra da je vijeće "zanemarilo" njegov lični doprinospostizanju mira. Argumentaciju je završio ukazivanjem da je bio ministar odbrane BiH u vrijeme kada su njene oružane snage "donijele mir", da bi gotovo u suzama rekao kako su "prije toga stradali moji vojnici u Srebrenici."

Prlićev advokat Majkl/Michael Karnavas je rekao da je Pretresno vijeće iskonstruisalo "lažnu priču" da je Prlić bio na vrhu političke moći u Herceg Bosni i da je dao značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu. Prvostepena presuda je, po njemu, donesena po "ignorisanjem dokaza", "zanemarivanjem konteksta" o "bezočnim i bezobzirnim propuštanjem da se uzmu u obzir dokazi odbrane".

U replici na argumente Prlićeve odbrane tužilac Daglas/Douglas Stringer je rekao da je HVO iskoristio Vens-Ovenov plan da sprovede plan etničkog čišćenja Bosnjaka iz opština koje je smatrao hrvatskim. Sproveli su ga u djelo postavljanjem ultimatuma Armiji BiH da se povuče iz područja koja su po tom planu trebali pripasti Hrvatima. O učešću optuženih u realizaciji tog poduhvata, po Stringeru, govore brojni dokumenti, među kojima je posebno ukazao na izjave tadašnjeg hrvatskog predsjednikaTuđmana i bilješke iz Mladićevih rartnih dnevnika.

Tužiteljica Katrin/Catherine Gustafson je, između ostalog ukazala da je Prlić potpisao dokument o osnivanju zatvora Gabela u koje je 1993. godine zatočeno više hiljada Bosnjaka. Znao je - jer je o tome raspravljano u njegovom prisustvu na sjednicama vlade Herceg Bosne - o užasnim uslovima u Gabeli i Dretelju, kao i o odvođenju zatvorenika na prisilni rad na prve linije fronta. Šta je Prlić uradio? - zapitala se glasno tužiteljica i sama odgovorila: "Ništa".

Žalbena rasprava u predmetu bivsih čelnika Herceg Bosne se nastavlja sutra iznošenjem usmene argumentacije odbrane Brune Stojića.

Dijeljenje sadržaja