Prvi skup ministara EU nakon ljetne pauze pod "obavezno" razmatrao situaciju na Zapadnom Balkanu: dijalog Beograd - Priština, te suradnju regiona sa Hagom

Neke zemlje Balkana bi, ukoliko ne isporuči "hitno i bez odlaganja" preostale bjegunce od medjunarodne pravde, Karadžića, Mladića i Gotovinu, mogle uskoro osjetiti ponešto od revidiranih europskih mjera, poručeno je sa zasjedanja šefova diplomatije Europske unije.

Ova poruka je posebno adresirana zvaničnom Beogradu, koji se smatra obaveznim za što skoriji transport u Hag nekadašnjeg zapovjednika srpskih snaga u Bosni, optuženog od strane Madjunarodnog suda za ratne zločine.

U krugovima Ministarskog vijeća se najavljuje mogućnost ponovnog pooštravanja mjera protiv mreža podrške optuženim bjeguncima, što znači "povećanje pritisaka na elemente koji tvore sustav potpore bjeguncima od medjunarodne pravde." Iz ovoga slijedi da će Europska unija čekati izvještaj glavne tužiteljice Tribunala, Carle/Karla del Ponte, Vijeću sigurnosti sredinom oktobra, te da će nakon toga odlučiti koje mjere pojačavati i ko će im biti meta.

Današnji sastanak šefova diplomacija članica EU je rezultirao odlučnim stavom Vijeća o neophodnosti i "velikoj važnosti" što skorijeg početka direktnog dijaloga Beograda i Prištine, i to o praktičnim pitanjima od obostranog interesa.

S tim u vezi, podržava se početak razgovora dvije strane, planiran za sredinu oktobra u Beču.

Osvrćući se na proces približavanja Srbije i Crne Gore Uniji, Vijeće ministra je naglasilo važnost "hitne i pune" implementacije nedavno usvojenih mjera harmonizacije tržišta dvije republike.

Dijeljenje sadržaja