Home



MLADIĆEVA "PRETEĆA" RETORIKA




U šestom svedočenju pred Tribunalom, holandski potpukovnik Piter Buring opisao tok tri sastanka u bratunačkom hotelu Fontana u julu 1995. na kojima se Ratko Mladić ponašao "preteći" - i prema holandskim oficirima i prema predstavnicima civilnog stanovništva

Pieter Boering, svjedok na suđenju Ratku Mladiću Pieter Boering, svjedok na suđenju Ratku Mladiću

Suđenje bivšem komandantu Glavnog štaba VRS nastavljeno je svedočenjem potpukovnika Pitera Buringa/Pieter Boering koji je od januara do jula 1995. godine obavljao dužnost oficira za vezu u Holandskom bataljonu UN. Bio je zadužen za komunikaciju sa VRS, Armijom BiH i civilnim vlastima u enklavi, kao i za praćenje humanitarne situacije.

Veći deo Buringovog iskaza odnosio se na tri sastanka komandanta Holandskog bataljona Tona Karemansa sa Ratkom Mladićem u hotelu Fontana u Bratuncu 11. i 12. jula 1995., kojima je prisustvovao i svedok. Tužilac je predočio nekoliko snimaka sa tih sastanaka, a Buring jeMladićevu retoriku opisao kao "preteću". Mladić je Holanđanima uputio "jasnu pretnju" da "imaju samo jedan život" i da "ne veruje da ga žele ostaviti u Srebrenici", govoreći im da "svi mogu ostati, izaći ili umreti...", a da on "ne želi da oni umru".

Nakon treće sastanka u Bratuncu, Buring je u Potočarima primetio da su neki muškarci izdvojeni i zatočeni u "belu kuću" dok su žene i deca autobusima odvoženi na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. Sa još jednim holandskim oficirom Buring je pratio prvi konvoj koji se zaustavio nedaleko od Vlasenice a nekoliko muškaraca i dečaka izvedeno je iz autobusa i odvedeno u obližnju šumu. Buring ne zna šta se sa njima dogodilo.

Mladićev Branilac Miodrag Stojanović je na početku unakrsnog ispitivanja sugerisao da pripadnici holandskog bataljona nisu ispunili svoj mandat. Mada je sporazumom bila predviđena demilitarizacija enklave, "među žiteljima Srebrenice je bilo naoružanih automatskim naoružanjem". Branilac je ukazao da je grupa muslimanskih boraca koju je predvodio Zulfo Tursunović u februaru 1995., u području poznatom kao "Bandera trougao", razoružala holandske "plave šlemove" i uzela ih za taoce. Buring je to potvrdio, dodajući da je početkom jula bilo "više ljudi koji su nosili oružje" a da se takav prizor ranije "retko viđao". Oružje je, potvrdio je, bilo "krijumčareno" između Žepe i Srebrenice ali je negirao postojanje koridora koji je, po braniocu, "nesmetano funckionisao suprotno sporazumu o demilitarizaciji".

Pomoću snimaka iz hotela Fontana, branilac je nastojao da dokaže da se VRS korektno ponašala prema pripadnicima Holandskog bataljona uzetim za taoce. "Niko nije bio vezan, sedeli su za stolom slobodno", sugerisao je branilac, upućujući svedoka na snimak na kojem se pukovnik Karemans "zahvaljuje srpskim vlastima na dobrom tretmanu njegovih vojnika".

Na istom snimku, Karemans traži dozvolu od Mladića da evakuiše civilno stanovništvo za Tuzlu pošto veruje da će tamo imati "bolje uslove za život". Po odbrani, muški deo populacije u enklavi je, u vreme sastanka, već doneo odluku o proboju ka Tuzli

Svedočenje potpukovnika Buringa biće nastavljeno sutra ujutro.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 582

RIJEČI I DJELA: Da li je Karadžić izražavao genocidnu ili miroljubivu namjeru?
"ŠOU ZA OLBRAJTOVU": Srebrenička istraga i Mladićevi dnevnici
ZATOČENIK STAJIĆEVA: Iz Sirije, preko Istočne Slavonije, do Vojvodine
SERGE BRAMMERTZ: Političari su najodgovorniji za izostalo pomirenje