Ministar obrane Srbije-Crne Gore dobio realnu podršku Stalnog vijeća NATO za pristupanje Partnerstvu za mir - Govoreći o sigurnosti za Balkan, Boris Tadić povezao tužbu Beograda protiv članica NATO zbog bombardiranja SR Jugoslavije s tužbama BiH i Hrvatske

Srbija i Crna Gora sada imaju posve realne šanse da pristupe NATO programu Partnerstvo za mir, ali prije toga moraju biti ispunjena dva ključna uslova - potpuna suradnja sa Haškim tribunalom i reforma oružanih snaga državne zajednice.

Nakon jučerašnjeg posjeta ministra obrane Borisa Tadića sjedištu NATO-saveza, oko toga su se složile i jedna i druga strana. Zvaničnici NATO izrazili su veliko zadovoljstvo ovim posjetom i potvrdili da Srbija i Crna Gora imaju podršku Stalnog vijeća NATO saveza u svojim bezbjednosnim euro-atlantskim ambicijama. Ambasadori NATO, okupljeni u Stalnom vijeću takodjer su dali na znanje da su zadovoljni planom reformi koje je izložio ministar Tadić. Pogotovo su pozitivno istakli stavljanje Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore pod kapu Ministarstva obrane, odnosno civilnu kontrolu, kao i zapovijed da pripadnici oružanih snaga obavezno iznesu svoja evenutalna saznanja o haškim bjeguncima.

Na press konferenciji održanoj nakon Tadićevih susreta u NATO, Paktu stabilnosti i, bilateralno, s predstavnicima Belgije, Tadić je izjavio da je njegova vlada "jako, jako, jako odlučna za potpunu saradnju sa Tribunalom". Tadić misli da je moguće da se Srbija i Crna Gora priključe Partnerstvu za mir još ove godine, a to znači, rekao je u odgovoru na novinarsko pitanje, da će do tada i Ratko Mladić biti u Haagu. Tadić je rekao da će time pravda biti zadovoljena, jer će s "naroda biti skinuta kolektivna krivica za strašne zločine, a sa Vojske Jugoslavije sumnja da učestvuje u skrivanju tih begunaca". Ostala dvojica optuženika koje su u NATO izričito spomenuli su Veselin Šlijvančanin i Miroslav Radić.

Novinare je zanimalo da li je bilo kontakta Vojske SCG i haških optuženika. Ministar Tadić je potvrdio da je pokrenuta istraga o tome i da je utvrdjeno da je bilo kontakta s Veselinom Šljivančaninom, posljednji put u februaru ove godine, a istraga o Ratku Mladiću još traje. Ministar je još najavio i civilnu kontrolu nad obavještajnim službama Vojske, kao i da će proces reformi oružanih snaga biti dug, ali tempo brz.

Ministar Tadić naznačio je i konture svoje vizije sigurnosnog sistema za regiju. Suština je u tome da "države ne stvaraju saveze jedne protiv drugih", da ne budu izvan općeg planiranja NATO i EU i da imaju njihovu stalnu podršku. Na pitanje zašto Partnerstvo za mir ne bi bili dovoljan i zadovoljavajući okvir, Tadić je odgovorio da nisu sve zemlje jednako udaljene od članstva u NATO. Pomenuo je i problem ilegalne trgovine ljudima, oružjem i drogom, kao i "izvoz organiziranog kriminala iz regiona" . "Ako se Srbija rešila organizovanog kriminala, to bi trebalo da iskoriste i susedne zemlje. Mi ne želimo da budemo jedina bezbedna zemlja u regionu", rekao je Boris Tadić.

Istakao je takodjer i uvjerenje da je nepromjenjivost granica osnov sigurnosti u regiji. Kao najveći sigurnosni rizik u regiji, naveo je djelovanje albanskih ekstremističkih grupa na "administrativnoj granici Srbije i Kosova i Metohije". Uputio je posrednu kritiku UN predstavniku Michaelu Steineru/Mihael Štajner, što je jednu od tih grupa tek nedavno označio kao terorističku.

Ministar Tadić je sugerirao da bi Beograd mogao odustati od tužbe koju je Jugoslavija podigla pred Medjunarodnim sudom pravde protiv država članica NATO-saveza, a zbog bombardiranja SR Jugoslavije. Ali, rekao je, ta je tužba vezana za tužbe koje su BiH i Hrvatska podigle protiv SR Jugoslavije. "Nije prirodno da tužimo organizaciju u koju se želimo učlaniti, ali nije normalno niti da smo tuženi od naših budućih partnera s kojim gradimo bezbednost u regionu", rekao je on. Po njegovom mišljenju, svi ti procesi trebali bi se obustaviti.

Dijeljenje sadržaja