Home



SRPSKI MUP PO KUTILJEROVOM PLANU




Prvi šef Službe nacionalne bezbednosti policije bosankih Srba tvrdi da mu je Mićo Stanišić u martu 1992. godine, kada ga je pozvao da bude deo novog srpskog MUP, rekao da se izdvajanje iz republičkog ministarstva vrši u skladu sa Kutiljerovim planom o kantonizaciji Bosne i Hercegovine

Slobodan Škipina, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu ŽupljaninuSlobodan Škipina, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu

Slobodan Škipina, prvi načelnik Službe nacionalne bezbednosti srpskog MUP, je još jedan od svedoka optužbe koje su istražitelji tužilaštva svojevremeno saslušali kao osumnjičene u istrazi o zločinima policije bosanskih Srba, za koje se sudi Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.

Iako se krajem 1990. godine penzionisao iz republičkog MUP BiH, Škipina se početkom aprila 1992. godine, na poziv Miće Stanišića, pridružio novoformiranom srpskom MUP. Sredinom marta '92. Stanišić mu je, tvrdi svedok, rekao da će biti imenovan za ministra unutrašnjih poslova i da će se srpski MUP formirati u skladu sa Kutiljerovim planom o kantonizaciji BiH. Škipina je na čelu Službe nacionalne bezbednosti srpskog MUP ostao do jula 1992. godine.

Jedan od njegovih zadataka u početku bilo je da organizuje razmene zarobljenika, ali je krajem maja, nakon dve razmene zbog kojih je doživeo "poseban stres", zamolio ministra Stanišića da osnuje zvaničnu komisiju koja će se time baviti. Jedan od "stresnih" događaja se, kako je opisao, desio kada je pred sedištem Ministarstva na Palama zatekao između 200 i 300 Bošnjaka, civila iz Bratunca, koji su mu delovali "preplašeno" i "kao da ništa nisu učinili". Njih je obezbeđivalo nekoliko naoružanih muškaraca, ali svedok tvrdi da "ništa nije ukazivalo" da se radi o pripadnicima policije. Kaže da se plašio da bi paravojnici koji prolaze putem mogli da ih ubiju, pa se potrudio da se oni što pre transportuju na teritoriju pod kontrolom vlade BiH.

Svedok tvrdi da nikada nije čuo za postojanje logora i sabirnih centara u kojima je policija obezbeđivala zatočene Bošnjake i Hrvate. Kada ga je tužiteljica podsetila da je u razgovoru sa istražiteljima 2004. godine rekao da "misli da je jedan zatočenički objekat bio u osnovnoj školi na Palama", svedok je odgovorio da je "čuo priče" o tome. Takođe tvrdi da do njega nikada nisu stigli zvanični izveštaji o zločinima počinjenim nad nesrbima, i da nije znao da su na Palama tokom rata bili pripadnici paravojnih jedinica kapetana Dragana ili Arkana.

Škipina će sutra nastaviti da odgovara na pitanja optužbe.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 447

NA MJESTU ZLOČINA: Pretraživanje srebreničkih polja smrti
"POPIS" NA HELIODROMU: Kako vjerovati civilu da nije vojnik
NEVJERNI TOMA: Šešelj traži obavezujući nalog za svjedočenje Karle del Ponte
SUDIJSKI PRODUŽETAK: Novi svjedok Pretresnog vijeća na suđenju za "Oluju"