Komentarišući izbor sudija u UN za budući stalni Medjunarodni sud na kojem će se suditi za najteža krivična djela - ratne i zločine protiv čovječnosti, te genocid - francuski mediji ističu da je Klod Žorda izabran uz velike teškoće prije svega zbog "anglosaksonske blokade"


Do posljedenjeg trenutka Francuska nije znala da li će njen kandidat biti medju 18 sudija stalnog Medjunarodnog krivičnog suda (MKS). Konačno, posljednjeg dana i nakon 33 kruga glasanja, aktuelni predsjednik Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju Klod Žorda/Claude Jorda izabran je kao osamnaesti sudija budućeg stalnog tribunala. To što je francuski sudija uhvatio "poslednji voz za Hag" može najvise zahvaliti Hrvatskoj, koja je u poslednjem krugu glasanja povukla svog kandidata. Na taj način je Francuska i njena vlada, koja, uz Njemačku, izdvaja najviše sredstava za početak rada tog suda, ipak, "sačuvala obraz", kako komentarišu pariški mediji, i Žorda će na dužnost stupiti 1. jula "uprkos protivljenju Sjedinjenih Država".

Proces biranja sudija, koji je prošle sedmice trajao četiri dana u prizemlju zgrade UN, dok su se sprat više vodile debate o Iraku, pokazao je da postoje izvjesna neslaganja u konceptu načina rada i kompetencija suda koji će se baviti najtežim krivičnim djelima - ratnim i zločinima protiv čovječnosti, te genocidom. Prema izvještačima pariskih medija, izbor i imenovanje sudija bilo je obilježeno sučeljavanjem pravnika iz anglosaksonskih i frankofonih zemalja, koji imaju različite i suprotstavljene koncepcije medjunarodnog prava.

Pariski dnevni list "Liberasion"/Liberation navodi kao primjer da se Francuska, kad se u septembru prošle godine izradjivao statut budućeg suda, borila za princip da na procesima imaju pravo da učestvuju ili budu zastupane i žrtve, čemu su se suprotstavljali anglosaksonski stručnjaci za krivično pravo. I zato se prilikom izbora sudija, koji je u zgradi UN u Njujorku trajao gotovo cijele prošle sedmice, sticao utisak da su - piše izvještač tog lista - "Anglosaksonci bili odlučni u tome da blokiraju frankofone kandidature, sa jasnim ciljem da nametnu svoju koncepciju prava".

Isti list skreće pažnju da možda najgore stvari predstoje kad se u aprilu bude birao tužilac MKS. Prvi poziv za kandidovanje na tu funkciju nije uspio i odložen je. Prema pisanju "Liberasiona", Sjedinjene Države su izvršile pritisak na mnoge od 85 zemalja koje su ratifikovale Rimski sporazum o osnivanju suda, da zahtijevaju odgadjanje roka za kandidaturu. Pošto je američka administracija cijele prošle godine, prema tom listu, vodila pravu kampanju protiv MKS, uspjela je da izdejstvuje rezoluciju UN koja daje jednogodišnji imunitet pred tim sudom svim Amerikacima koji učestvuju u operacijama uspostavljanja i održavanja mira.

Bijela kuća i poslije toga produžava pritisak i nastoji da bilateralnim ugovorima spriječi sudsko gonjenje američkih vojnika i poslije tog roka od godinu dana i da što je mogućno više odloži početak funkcionisanja stalnog Medjunarodnog krivičnog suda. Medjutim, zaključuje ovaj dnevnik, kad se izabere i tužilac, Vašington/Washington više ništa neće moći učiniti da bi spriječio prve procese. (kraj)

Dijeljenje sadržaja