Home



KARADŽIĆ NAJAVLJUJE ZAHTEV ZA ODLAGANJE SUĐENJA




Bivši predsednik Republike Srpske, optužen za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini, tvrdi da se položaj njegove odbrane dodatno pogoršao od prekida postupka u novembru prošle godine, te najavljuje zahtev za odlaganje nastavka suđenja, planiranog za 1. mart ove godine

Radovan Karadžić u sudnici TribunalaRadovan Karadžić u sudnici Tribunala

Nakon što je predsedavajući sudija O-Gon Kvon/Kwon saopštio da veće ostaje pri odluci da se suđenje Radovanu Karadžiću nastavi 1. marta ove godine, optuženi je najavio podnošenje zahteva za odlaganje postupka, ukazujući da su se od novembra prošle godine – kada je suđenje formalno otvoreno uvodnom rečju tužioca – dodatno pogoršali uslovi za pripremu odbrane.

S jedne strane, ukazao je Karadžić, tužilaštvo mu je od novembra do danas obelodanilo još oko 300.000 stranica dokumenata, a sekretarijat suda je, s druge strane, smanjio sredstva za finansiranje tima njegovih pravnih savetnika i saradnika, budući da smatra da je suđenje u prekidu. Pitanje finansiranja odbrane je trenutno pred predsednikom Tribunala, a od njegove odluke će, kako je ukazao Karadžić, zavisiti koliko će saradnika moći da angažuje i koliko će mu još vremena biti potrebno da se pripremi za suđenje.

Pretresno veće je za 15. februar zakazalo raspravu o statusu Karadžićevih zahteva da se pojedinim državama izdaju obavezujući nalozi za dostavljanje dokumenata. Optuženi je prošle godine od tridesetak država tražio da mu dostave dokumente koje smatra relevantnim za suđenje i u međuvremenu je dobio pozitivne odgovore i dokumente od dvadesetak zemalja, pa je povukao zahtev za izdavanje obavezujućih naloga. Ostalo je, međutim, nekoliko zemalja koje nisu udovoljile svim ili većini njegovih zahteva, pa će ih veće pozvati da pošalju predstavnike na raspravu zakazanu za 15. februar. Od zemalja koje će biti ili bi mogle da budu pozvane danas su pomenute Nemačka, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Iran, kao i Francuska, Italija i Holandija.

Dok, s jedne strane, od vlada i međunarodnih organizacija poput UN, EU i NATO traži da mu dostave dokumente koji bi mogli da mu pomognu u odbrani, Karadžić se s druge strane žali na "tendenciju da se postupak protiv njega pretvori u papirno suđenje", ne samo zbog obimnih dokaza tužilaštva, već i zbog pisanih izjava svedoka koje će se uvoditi u dokaze, kao i zbog formalnog primanja k znanju presuđenih činjenica iz drugih predmeta. Tako se, smatra Karadžić, neće utvrditi istina o događajima u Bosni i Hercegovini, istina koja, po njemu, "nije utvrđena ni u jednom procesu do sada".

Engleski advokat Ričard Harvi/Richard Harvey, kojeg je sekretarijat suda imenovao za Karadžićevog branioca u pripravnosti – koji će preuzeti vođenje odbrane u slučaju da optuženi nastavi sa opstrukcijom postupka – je današnju konferenciju o stanju u postupku pratio sa galerije za publiku.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 438

I JARE I PARE: Karadžić hoće dokumente ali neće "papirno suđenje"
BOSANSKI TROUGAO: Ko je koga varao u Herceg Bosni
NEVOLJNI SVJEDOK: Pravi Dabić i "lažni Šešeljevci"
LOGISTIČKA PODRŠKA: Užički meci za srebrenička stratišta