Uzimajući u obzir izjavu bivšeg pomoćnika ministra policije Joška Morića da su situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja" kontrolisali "svi pomalo a zapravo niko", branilac Ivana Čermaka dokazivao da je njegov klijent po uticaju na oslobođenom području manje spadao u prvu a više u drugu kategoriju


U razgovoru koji je pre više godina vodio sa istražiteljima tužilaštva bivši pomoćnik hrvatskog ministra policije Joško Morić je na pitanje ko je kontrolisao situaciju u Krajini nakon operacije "Oluja" odgovorio: "Svi pomalo, a zapravo niko". Unakrsno ispitujući svedoka, branilac Stiven Kej/Steven Kay je danas dokazivao da je njegov klijent Ivan Čermak kao zapovednik Zbornog mesta Knin manje spadao među "sve" a da je više bio "niko" u svetlu kontrole situacije na oslobođenom području. Morić, inače, svedoči na poziv odbrane bivšeg komandanta specijalne policije Mladena Markača, koji se zajedno sa generalima Gotovinom i Čermakom tereti za zločine nad Srbima i njihovom imovinom za vreme i nakon operacije "Oluja".

Branilac Kej je prvo sugerisao da Čermak u leto i jesen 1995. godine nije imao nikakvih nadležnosti nad vojnom policijom u Krajini, što je svedok potvrdio, rekavši da je svima bilo jasno da je za te jedinice zadužen načelnik Uprave vojne policije Mate Laušić. Morić je potom prihvatio i sugestiju da Čermak nije kontrolisao ni civilnu policiju u Krajini. Mada ne negira da su lokalni policijski zvaničnici u Kninu odlazili na sastanke sa Čermakom, svedok kaže da zapovednik Zbornog mesta kao vojni general na njih nije mogao uticati jer nije imao nikakvu ulogu unutar policijskih struktura. Činjenica da su mu ponekad dostavljali izveštaje, smatra Morić, ne znači da su bili obavezni da to rade, već samo da su možda "time želeli nešto postići", odnosno poboljšati svoj rad na terenu.

Sve bezbednosne akcije u Krajini nakon "Oluje" su, prema Moriću, sprovođene u saradnji sigurnosnih službi, Ministarstva odbrane i MUP Hrvatske. Tako je bilo i kada su u pitanju istrage već počinjenih i sprečavanje novih pljački i paljevina srpskih kuća na oslobođenom području. Morić nije poricao da je nakon "Oluje" bilo masovnih zločina nad napuštenom srpskom imovinom ali je izričit u tvrdnji da to nije bio deo nekog šireg plana. Tvrdi, takođe, da nikada nije primio nijedan izveštaj koji bi ukazivao da se radilo o organizovanom zločinu i dodaje da "nije osetio" da u najvišim državnim strukturama vlada atmosfera odobravanja i ravnodušnosti u odnosu na, kako je juče rekao, "poplavu štetnih događaja" u Krajini.

Mada je postojala volja da se zločini spreče, situaciju na oslobođenom području je, tvrdi, bilo teško kontrolisati. Objasnio je da posle svake vojne operacije sledi "stanovito vreme konfuzije", a da je područje Krajine bilo naročito teško kontrolisati jer se radi o površini od 11.000 kvadratnih kilometara. Pored toga, na taj prostor su, kaže, neposredno nakon "Oluje" počele da ulaze "razne kategorije ljudi", među kojima su i hrvatski povratnici koji su zatekli svoju uništenu imovinu, pa su, razumljivo, bili željni osvete. Zbog svega navedenog, ni 40.000 policajaca, po Morićevoj oceni, ne bi bilo dovoljno da se situacija u potpunosti stavi pod kontrolu.

Branilac Kej će u prvom delu sutrašnjeg zasedanja okončati unakrsno ispitivanje, nakon čega će svedoka "preuzeti" Gotovinini branioci.

Dijeljenje sadržaja