Mada ne poriče pojedinačne zločine nad Srbima i njihovom imovinom za vreme i nakon operacije "Oluja", bivši ministar vanjskih poslova tvrdi da je cilj hrvatskih vlasti bio da se neprijatelj porazi ali da civili ostanu u svojim domovima. Zašto je manjini Srba dozvoljeno da se vrate odmah, a većina je morala da čeka dve i po godine na povratak?


Neposredno nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. godine čule su se prve međunarodne kritike na račun Hrvatske zbog ubistava preostalih Srba u Krajini i uništavanja imovine onih koji su izbegli. Tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić je, u nastavku svedočenja u odbranu generala Mladena Markača, rekao da su predsednik Tuđman i ljudi oko njega zbog toga bili "duboko zabrinuti" i da su na početku smatrali da se radilo samo o medijskoj kampanji, ali da je i njima "već" 20. ili 25. avgusta postalo jasno da su razmere zločina "značajne" i da se moraju preduzeti najradikalnije mere da se sa takvom praksom prekine.

Mada ne poriče da je bilo pojedinačnih zločina, Granić ostaje pri tvrdnji da je deo međunarodne javnosti neosnovano optuživao Hrvatsku za etničko čišćenje. Bio je to, po njemu, svojevrstan obračun velikih sila u kojem su hrvatske vlasti imale podršku Nemačke i Sjedinjenih Država, ali ne i Velike Britanije, iz koje su stizale najoštrije osude hrvatskih postupaka nakon "Oluje". Granić, naime, tvrdi da su Britanci bili nezadovoljni zbog toga što su njihovi pokušaji za mirno rešenje na čelu sa lordom Ovenom/Owen propali, nakon čega je Hrvatska postala deo američke mirovne inicijative u sklopu koje je sprovedena i operacija "Oluja". Cilj hrvatske ofanzive, a ujedno i američkog plana nije, kaže, bilo samo oslobađanje Krajine, nego i nastavak ofanzivnih akcija u BiH i slabljenje vojne pozicije bosanskih Srba, kako bi bili primorani da sednu za pregovarački sto. Svedok je naglasio da hrvatske vlasti u to vreme nisu učinile "nijedan ozbiljniji korak" bez konsultacija sa predstavnicima američke administracije.

Granić je danas izričito tvrdio da etničkog čišćenja u Krajini nije bilo, a razloge odlaska Srba, po njemu, treba tražiti u činjenici da je evakuacija bila "planirana, organizovana i poticana" od strane rukovodstva RSK. Cilj hrvatskih vlasti je, tvrdi, bio da se neprijatelj porazi ali da stanovništvo ostane u svojim domovima. Na taj način je negirao navod optužnice o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata na čelu sa predsednikom Tuđmanom uz učešće generala Gotovine, Čermaka i Markača.

Ukazujući na rešenost da se Srbi zadrže u Krajini, branilac Goran Mikuličić je predočio zapisnik sa sednice hrvatske vlade od 7. avgusta 1995. godine na kojoj Granić i drugi ministri govore o potrebi da se civili pozovu na ostanak. Predsedavajući sudija Ori/Orie je na to primetio da je Pretresno veće upoznato sa brojnim dokazima koji govore da je većina Srba do tog 7. avgusta uveliko napustila Krajinu, pa je svedoka pitao "kako onda shvatiti poziv Srbima da ostanu ako su već otišli?" Granić je odgovorio da manji broj Srba ipak nije otišao do tada, pre svega u sektoru Sever... koji i nije obuhvaćen optužnicom protiv hrvatskih generala.

Pored pokušaja da zadrži Srbe u Krajini, Hrvatska je, kaže Granić, učinila sve da se oni koji su izbegli što pre vrate svojim kućama. U početku, međutim, masovni povratak, kako je objasnio, nije bio moguć iz bezbednosnih razloga, ali su pojedinačni zahtevi za takozvano spajanje porodica, odnosno povratak onih kojima su neki članovi porodice ostali u Hrvatskoj, rešavani pozitivno u najkraćem roku. Hrvatske vlasti su, kaže, 1998. godine u saradnji sa međunarodnim humanitarnim organizacijama sačinile plan za masovniji povratak. Na pitanje predsedavajućeg sudije da li je to značilo da bi porodica koja je izbegla u celini morala da čeka dve i po godine na povratak budući da nisu imali s kim da se "spoje", Granić je odgovorio potvrdno.

Tako je danas okončano glavno ispitivanje tokom kojeg je branilac Mikuličić prezentovao niz transkripata sa sednica vlade i sastanaka kod predsednika Tuđmana kao i prepisku hrvatskih funkcionera sa međunarodnim zvaničnicima u kojima se uglavnom potvrđuju Granićevi navodi. Pred kraj današnjeg zasedanja počelo je unakrsno ispitivanje svedoka od strane Gotovininog branioca Luke Mišetića.

Dijeljenje sadržaja