Home



SUĐENJE ZBOG OBJAVLJIVANJA JAVNE TAJNE




Prvi dan suđenja Florans Artman, optuženoj za nepoštovanje suda zbog objavljivanja informacija o poverljivim odlukama Žalbenog veća u predmetu Slobodana Miloševića. Svedok optužbe potvrdio da se zaštitnim merama ne štiti postojanje, već sadržaj odluka, a odbrana ukazuje da su sve informacije za čije se objavljivanje francuska novinarka tereti već bile u javnom domenu

Florence Hartmann u sudnici TribunalaFlorence Hartmann u sudnici Tribunala

Pred sam kraj prvog dana suđenja francuskoj novinarki Florans Artman/Florence Hartmann, optuženoj za nepoštovanje suda, predsedavajući sudija Moloto je svedoku Robinu Vinsentu/Robyn Vincent postavio suštinsko pitanje: da li se zaštitnim merama "štiti postojanje ili sadržaj sudskih odluka?".

"Sadržaj odluka" – kratko je i jasno odgovorio sadašnji sekretar Specijalnog tribunala za Liban, sa prethodnim višegodišnjim iskustvom rada u sekretarijatima međunarodnih sudova za Sijera Leon, Kambodžu i bivšu Jugoslaviju.

Florans Artman je optužena da je u knjizi "Mir i kazna" i članku za Bosanski institut objavila informacije o postojanju poverljivih odluka Žalbenog veća u predmetu Slobodana Miloševića, kojima se odobrava zaštićeni status dokumentima Vrhovnog saveta odbrane bivše SR Jugoslavije iz vremena ratova u Hrvatskoj i BiH.

Za tužioca "prijatelja suda" Brusa Mekferlejna/Bruce MacFarlane, "slučaj Artman" je krajnje jednostavan: po njemu, nije sporno da je ona objavila zaštićene informacije i da je to učinila "hotimično i svesno". Osim samom knjigom i člankom, Mekferlejn je to danas pokušao da dokaže izvođenjem dvojice svedoka: Jorika Kermareka/Yorric Kermarrec, sekretara francuske izdavačke kuće koja je objavila knjigu "Mir i kazna" i već pomenutog Robina Vinsenta.

Dok je ostalo nejasno šta je Mekferlejn hteo da postigne Kermarekovim svedočenjem o ugovoru između izdavača i autora, honoraru i tiražu knjige, pozivanjem Vinsenta tužilac je želeo da ukaže na značaj zaštitnih mera, posebno onih koje se odnose na države. Ako nemaju poverenja u odobrene zaštitne mere države će, rekao je Vinsent, oklevati da sarađuju, odnosno pruže traženu pravnu pomoć.

U unakrsnom ispitivanju branioci Karim Kan/Khan i Genel Metro/Guenael Mettraux su obojicu Mekferjelnovih svedoka uspeli da pretvore u svedoke odbrane. Dokazujući da je Artmanova optužena za "objavljivanje javne tajne", odbrana je tokom ispitivanja Vinsenta uvela desetak javnih dokumenata Tribunala u kojima su objavljene iste informacije zbog čijeg je obelodanjivanja francuska novinarka optužena za nepoštovanje suda. U javnim odlukama pretresnih veća u raznim predmetima, uključujući i jednu iz predmeta kojim je predsedavao sudija Moloto, poziva se na sudsku praksu uspostavljenu poverljivom odlukom Žalbenog veća u predmetu Slobodana Miloševića, donetu po "zahtevu Srbije i Crne Gore za reviziju odluke Pretresnog veća" iz decembra 2005. godine. Branioci su, takođe, ukazali i na druge javne dokumente u kojima se obelodanjuju određene poverljive informacije pre nego što je sa njih zvanično skinut "pečat" Tribunala.

Suđenje Florans Artman se nastavlja sutra, saslušanjem svedoka odbrane: Luja Žuanea/Louis Joinet, nekadašnjeg izvestioca Komisije UN za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, Nure Alispahić iz udruženja Majke Srebrenice i Nataše Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo. Optužena, kako je danas saopšteno, neće svedočiti u svoju odbranu.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 414

OFICIRI DŽENTLMENI: Svjedočenje za odbranu neprijateljskog komandanta
(NE)POŠTOVANJE SUDA: Suđenje za objavljivanje javne tajne
ŠAĆIRBEGOVIĆ: Šta je Beograd znao o zločinima u BiH
PRALJKOVI RATNI DRUGOVI: O pokojnicima sve najbolje