Suđenje pred Haškim tribunalom

Ako su političari Herceg Bosne imali planove o stvaranju velike Hrvatske, nije li i jedan visoki zapovjednik vojske bosanskih Hrvata, poput Tihomira Blaškića, imao ulogu u provedbi tih planova - to su pitanje danas nastojali razjasniti suci na suđenju bivšem zapovjedniku HVO u srednjoj Bosni Blaškiću koji se brani tvrdnjom da je u HVO ušao kako bi organizirao obranu od srpske agresije i da mu nikada nije naloženo, niti bi prihvatio, da radi na stvaranju velike Hrvatske.

Tužitelj, koji sada ispituje Blaškića, izvodi dokaze o tomu da je optuženi podržavao i provodio politiku koja je vodila hrvatsko-bošnjačkom sukobu, te da je ta politika bila kreirana u Zagrebu a provođena preko organa Herceg Bosne. Haški tužitelji dokazuju da je politika Hrvatske i Herceg Bosne dovela do sukoba međunarodnog karaktera u kojemu su sudionici obavezni poštivati odredbe Ženevskih konvencija (na koje se odnosi i šest točaka optužnice protiv Blaškića.)

Blaškić se u svom svjedočenju nastojao distancirati od politike tvrdeći da, u početku, nije ni znao za političku platformu Herceg Bosne. On dodaje kako je kasnije "spletom okolnosti došlo do hrvatsko-bošnjačkog sukoba", no da je kroz cijelo to vrijeme i "politika evoluirala" te su Hrvati prihvatili Federaciju s Bošnjacima.

No, nakon što je tužitelj predstavio dokumente s najavama Darija Kordića i Mate Bobana da se treba raditi na ostvarenju "vjekovnog sna o zajedničkoj hrvatskoj državi", predsjedavajući sudac Claude Jorda/Klod Žorda je upitao kakav je bio Blaškićev stav o tim planovima. Blaškić je ostajao pri tvrdnji da nije sudjelovao u kreiranju političkih platformi niti ih je provodio. On dodaje da nije bio član stranke te da je uvijek isticao da politika nije preokupacija vojske.

No, bez obzira na moguću depolitiziranost vojske, ipak je njezin zadatak da "provede ciljeve političkog vodstva", inzistirao je sudac Mohamed Šahabudin/Mohamed Shahabuddeen. Blaškić pak smatra da vojnik mora biti "razuman" i prepoznati kad su neki nalozi neprihvatljivi. "Nisam nikad dobio zadatak da etnički čistim, niti bih to prihvatio", rekao je.

Polazeći od hipoteze da Blaškić nije podržavao sukob s Bošnjacima, ali da je, s druge strane, vodstvo Herceg Bosne imalo neke druge ciljeve - suci su išli dalje u nastojanju da definiraju Blaškićeve stavove: "Niste li se osjećali izmanipuliranim od Kordića i Bobana? Morali ste imati jake razloge da u takvoj situaciji ostanete u HVO?", pitali su suci.

Blaškić, međutim, tvrdi da ga istupi Kordića i drugih političkih lidera nisu obavezivali jer je njemu zapovijedao glavni stožer HVO. Svoju odluku o tome da će ostati u HVO on, kako kaže, nije mogao predvidjeti, a na odluku je utjecao veliki broj žrtava: "Obrana srednje Bosne stajala je preko 2.000 grobova, preko 5.000 ranjenih i 22 člana moje šire obitelji", rekao je optuženi.

Suci su u dosadašnjem dijelu postupka više puta pitali Blaškića zašto nije dao ostavku ako se, kako kaže, nije slagao s nekim djelovanjima HVO. Optuženi, međutim, tvrdi da je njegovim ostankom na dužnosti zapovjednika u srednjoj Bosni spriječeno da se situacija između Hrvata i Bošnjaka dodatno pogorša.

Dijeljenje sadržaja