Dopuna izveštaja sa suđenja Blaškiću

Džamija u selu Duhri u Lašvanskoj dolini je prva na listi 12 verskih i obrazovnih objekata za čije se uništavanje u tački 14 optužnice tereti general Blaškić. Odbrana, međutim, tvrdi da ta džamija ne samo što nije "uništena", već ni ozbiljnije oštećena. Prema svedočenju samog optuženog, minaret te džamije je pogođen sa nekoliko "zalutalih metaka" koji su ostavili trag, tj. "manja udubljenja na fasadi", ali nije bilo nikakvih otvora, tj. rupa. Na pitanje svog branioca, Anta Nobila, da li mu je bilo ko - osim haškog tužioca - postavio problem "te dve krhotine", Blaškić je odgovorio kako se sutradan po incidentu sastao sa hodžom i još jednim predstavnikom muslimanske zajednice sela Duhri, i kako problem oštećenja na džamiji ni u jednom trenutku nije pomenut.

Do prvog ozbiljnijeg oružanog incidenta između dotadašnjih saveznika je, prema Blaškićevom svedočenju, došlo 7. i 8. avgusta 1992, nakon što su snage Teritorijalne odbrane postavile pet barikada na putu između Viteza i Kiseljaka. Dok su politički i vojni predstavnici dve zajednice većali kako da taj problem reše, na nekim od barikada je došlo do sukoba, a najžešći je bio između muslimanskog sela Duhri i hrvatskog sela Podkraj. U sukob su se, na kratko, "uključile" srpske snage sa položaja na okolnim brdima, otvarajući paljbu na pozicije zakrvljenih saveznika, tj. HVO i TO. Pored lokalnih, intervenisali su i politički i vojni lideri iz Sarajeva, ali je sukob obustavljen tek posle dva dana i dve izričite naredbe Sefera Halilovića.

Odbrana je, s jedne strane, htela time da pokaže kako je političkim i vojnim liderima obeju strana bilo teško da kontrolišu i obuzdaju naoružane seljake i lokalne vojne grupacije. Drugo, i važnije, odbrana je ovim pokušala da pokaže kako su - u zoni Blaškićeve odgovornosti - snage Teritorijalne odbrane bile prve koje su počele da rade iza leđa, i o glavi, HVO. Odbrana je, tim povodom, prezentirala dokument štaba u Kiseljaku, od 5. avgusta 1992, kojim se jedinicama TO nalaže da pojačaju obaveštajnu aktivnost o "rasporedu, kretanju i delovanju" kako agresora, tj. srpskih snaga, tako i saveznika, tj. HVO. Istim dokumentom naređeno je i blokiranje ključnih puteva, što je i dovelo do sukoba u selu Duhri. Cilj Teritorijalne odbrane, rekao je Blaškić, bio je da stvori koridor između južne i središnje Bosne, koji će biti isključivo pod kontrolom jedne strane, tj. Armije B-H. Advokat Nobilo je, na to, pokušao sudu da objasni kako je u Bosni, zbog brdovitog terena, najvažnija kontrola saobraćajnica, jer "ko kontroliše puteve kontroliše i teritoriju." Na šta mu je predsedavajući sudija Klod Žorda (Claude Jorda) uzvratio: "Dobro, razumem da je lakše ići putem, nego preko brda."

Svedočenje generala Blaškića nastaviće se sutra.

Dijeljenje sadržaja