Suđenje pred Haškim tribunalom


Ni danas - tri i pol godine nakon podizanja optužnice i dvije godine od početka suđenja - "ne osjećam se krivim ni po jednoj točki optužnice", izjavio je Tihomir Blaškić u zaključku svog svjedočenja u vlastitu obranu. "Siguran sam da sam u teškim uvjetima građanskog rata i okruženja savjesno vršio svoju dužnost zapovjednika i poduzeo sve što sam mogao da spriječim i kaznim zločine", dodao je bivši zapovjednik Operativne zone Srednja Bosna kojega Haški tribunal tereti da je, kao najviši zapovjednik u tom području, odgovoran za zločine pripadnika HVO nad Bošnjacima 1992. i 1993. godine.

Nakon što je tužitelj prije dva tjedna završio svoje ispitivanje optuženika, koji je februaru započeo svjedočiti u vlastitu obranu, obrana se u dodatnom ispitivanju još jednom osvrnula na optužbe koje je dotaknuo tužitelj, među kojima su propust kažnjavanja zločina te sporost istrage o masakru u Ahmićima. Blaškić je ponovno ustvrdio kako nije mogao kažnjavati počinitelje jer su Vojna policija i SIS (sigurnosno informativna služba) - koji su bili nadležni za istrage - "bili su neefikasni u otkrivanju počinitelja kaznenih djela".

Obrana istovremeno ističe da VP i SIS nisu bili podređeni Blaškiću već izravno svojim upravama u Mostaru. Po istom principu, Blaškić odbacuje svoju odgovornost za zločin u Ahmićima tvrdeći da je vojna policija u tom selu djelovala po zapovijedi nekog drugog - on tvrdi da ne zna čijoj- jer mu rezultati istrage koju je naredio nikad nisu dostavljeni.

Tužitelj je, sa svoje strane, dokazivao da Blaškić nije bio zainteresiran otkriti počinitelje te da je naredio istragu o Ahmićima tek kad su ga na to prisilile okolnosti, odnosno međunarodne reakcije. Obrana pak nastoji dokazati da je on to učinio samoinicijativno.

Optuženi je u zaključku svjedočenja odbacio svoju odgovornost i za više drugih zločina iz 1993. godine koje mu tužitelj stavlja na teret - među ostalim, odvođenje bošnjačkih zarobljenika na kopanje rovova, eksploziju kamiona- bombe u Starom Vitezu, napad na tu bošnjačku enklavu u ljeto te godine, kao i pljačkanje Grbavice u Laškoj dolini nakon napada HVO u septembru, te zarobljavanje Bošnjaka u sukobima u aprilu 1993. godine. Blaškić opovrgava da je strategija djelovanja HVO bila etnički očistiti bošnjačka sela i tvrdi da su Bošnjaci odlazili zbog borbi, ili vlastitom odlukom da ne žive na teritoriju koji kontrolira HVO. Obrana je u dodatnom ispitivanju Blaškića dotaknula i pitanje karaktera hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Tužitelj želi dokazati međunarodni karakter tog sukoba kako bi potvrdio da je HVO bio obavezan poštivati Ženevske konvencije o zaštiti civila i ratnih zarobljenika u uvjetima međunarodnog sukoba. Dok je tužitelj koristio dokumente iz knjige "Sve moje bitke" generala HV Janka Bobetka, kako bi pokazao da je Hrvatska vojska utjecala na djelovanje HVO i da su jedinice HV ušle na teritorij susjedne države, obrana je u dodatnom ispitivanju koristila informacije iz iste knjige da dokaže da je u proljeće 1992. godine HV ušao u BiH zato da spriječi daljnje prodore srpskih snaga. Tvrdeći da je HVO tada još bio u formiranju, obrana želi dokazati da su se, nakon utemeljenja HVO kao vojske, hrvatske jedinice povukle iz BiH te da se njihovo djelovanje ne može smatrati okupacijom BiH koja bi potvrdila međunarodni karakter sukoba.

Blaškićevo svjedočenje još uvijek nije potpuno završeno - nekoliko su pitanja rezervirali i suci koji su također najavili da će ga ispitivati i nakon sljedeće faze postupka, odnosno saslušanja osmorice svjedoka koje su sami pozvali. Naime, sudsko vijeće u predmetu Blaškić je u martu naložilo da više bivših zapovjednika UNPROFOR, Armije BiH i HVO, u svojstvu svjedoka suda, daju iskaze o događajima relevantnim za optužbe protiv Blaškića.

Suci su odlučili da već ovoga tjedna započne saslušavanje četvorice bivših zapovjednika u ABiH. Sutra će svjedočiti general Enver Hadžihasanović, bivši zapovjednik 3. korpusa ABiH, a potom, do kraja tjedna, bivši zapovjednici 7. muslimanske brigade ABiH - pukovnik Asim Koričić, pukovnik Amir Kubura i pukovnik Šerif Patković.

Svjedočenje bivšeg šefa promatračke misije EZ Jean-Pierre Thebaulta/Žan Pjer Tebo zakazano je za 16. 6., bivšeg zapovjednika britanskog bataljuna UNPROFOR pukovnika Boba Stewarta/Stjuart za 17.6., a bivšeg zapovjednika UNPROFOR u BiH generala Philippea Morillona/Filip Morijon za 21. 6. Suci trenutno razmatraju zahtjev bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO generala Milivoja Petkovića da svjedoči putem video-linka. Petković, kako navodi hrvatski Ured za suradnju s haškim sudom, ne može putovati u Hag zbog zapovjedničkih obaveza u HV na graničnom području prema SRJ.

Dijeljenje sadržaja