Obrana generala Stanislava Galića nastavlja da osporava da je Sarajevo bilo pod opsadom i da je grad bio granatiran. Zaštićeni svjedok DP-36, zadužen za moral i informiranje u štabu generala Galića, tvrdi da se Sarajevsko-romanijski korpus "isključivo branio" od mnogo nadmoćnijeg neprijatelja


Snage bosanskih Srba oko Sarajeva bile su "praktički u okruženju" i vodile su "teške obrambene borbe", tvrdi zaštićeni svjedok obrane na sudjenju generalu Stanislavu Galiću, bivšem zapovjedniku Sarajevo-romanijskog korpusa VRS.

Optužnica tereti Galića zbog artiljerijske i snajperske kampanje protiv civilnog stanovništva Sarajeva, koje je njegov korpus 44 mjeseci držao u okruženju. Medjutim, svjedok obrane, koji je tokom rata radio u odjelu za moral i informiranje u štabu Korpusa, tvrdi da Galićeve snage nisu mogle vršiti nikakve napade. "Sarajevsko-romanijski korpus bio je brojčano i vojnički potpuno inferioran (u odnosu na muslimanske snage) i vodio je teške obrambene borbe da Muslimani ne bi došli do privrednih objekata u okolici grada koje bi iskoristili za brutalnu odmazdu i operaciju", objašnjava svjedok.

"Nas se proglašava agresorima", potužio se svjedok i upitao: "Kako ja mogu biti agresor ako sam branio kraj u kojem sam rodjen i svoju kuću?!" Optužbe da su snage bosanskih Srba pucale snajperima po sarajevskim civilima on tumači kao "propagandnu kampanju". Svjedok tvrdi da nikada nije vidio snajpere u svom korpusu, "niti je želio vidjeti takvo nehumano oružje". Takodjer tvrdi da nikada nije čuo za proteste koje je UNPROFOR slao Galiću zbog napada na sarajevske civile, premda je više mjeseci svakodnevno sudjelovao na sastancima u Galićevom štabu.

Tužitelji su prigovorili izvodjenju ovog svjedoka, upozoravajući da je obrana izvela već dosta svjedoka koji su govorili isto - da Galićev korpus nije nikada napadao civilne ciljeve i da je, naprotiv, bio stalna meta nelegalnih napada Armije BiH.

Galićeva odvjetnica Mara Pilipović je na to odgovorila kako svjedok može potvrditi kakve je namjere imala JNA u Sarajevu na početku sukoba. Dok tužitelj dokazuje da je JNA namjeravala zauzeti strateške položaje oko grada u proljeće 1992., svjedok - koji je do tada bio u JNA - tvrdi da takvih planova nije bilo i da se vojska povukla iz grada pod pritiskom Muslimana. "JNA je htjela biti vojska mirnog rješavanja" i njezino je povlačenje imalo "katastrofalne posljedice", rekao je svjedok DP36. (kraj)

Dijeljenje sadržaja