Home



DR STAKIĆ I DALJE NA PLATNOM SPISKU PRIJEDORSKOG DOMA ZDRAVLJA




Sedam i po godina pošto je napustio Prijedor i dvije godine nakon hapšenja u Beogradu i izručenja Haškom tribunalu, gdje mu se sudi za genocid, optuženi Milomir Stakić je i dalje na platnom spisku prijedorskog Doma zdravlja

Milomir Stakić u sudnici TribunalaMilomir Stakić u sudnici Tribunala

Doktora Milomira Stakića čeka njegovo radno mjesto u Prijedoru dok se po završetku sudjenja ne vrati ili dok bude izvjesno da se neće ni vratiti na posao. "Doktor Stakić je još uvijek zaposlen u Domu zdravlja u Prijedoru i nalazi se na platnom spisku te ustanove", svjedočila je na sudjenju pravnica Doma zdravlja Borislava Dakić.

Nakon političke karijere početkom devedesetih - kad je bio predsjednik općine i Kriznog štaba - dr Stakić se 1993. vratio na mjesto zamjenika direktora Doma zdravlja. Medjutim, 1997. - nakon što je SFOR uhapsio dr Milana Kovačevića i ubio Simu Drljaču, njegove kolege iz Kriznog štaba - dr. Stakić je otišao na "specijalizaciju" u Beograd, gdje je 2001. uhapšen i prebačen u Haag/Hag. Tužiteljstvo Haškog tribunala ga je, kao bivšeg predsjednika prijedorskog Kriznog štaba, optužilo za genocid nad nesrpskim stanovništvom općine.

Svjedokinja Dakić kaže da je direktorica Doma zdravlja našla privremenu zamjenu za Stakića i da će s otkazom pričekati dok se ne završi sudjenje.

Zakon o radnom odnosu u BiH nalaže da svaki radnik koji neopravdano izostane s posla duže od pet dana može dobiti otkaz. Čini se da se Stakićevo izostajanje s radnog mjesta smatra opravdanim jer je njegovo prisustvo, kao optuženika, potrebno na Haaskom tribunalu.

Medjutim, taj isti zakon je bio glavni izgovor za otpuštanje velikog broja Muslimana i Hrvata u Prijedoru 1992. "U Prijedoru je tada bilo previše zaposlenih, a premalo posla", objašnjava svjedokinja Dakić: "Svi koji se nisu pojavili na poslu duže od pet dana dobili su otkaz. To se nije odnosilo samo na djelatnike muslimanske i hrvatske nacionalnosti, iako su oni u velikom broju počeli samoinicijativno napuštati radna mjesta i Prijedor", rekla je ona. U Stakićevoj optužnici, medjutim, stoji da je masovno otpuštanje bio jedan od načina protjerivanja Muslimana i Hrvata iz prijedorske općine.

Prijedorski Dom zdravlja učinio je još jedan "izuzetak" u slučaju dr Stakića i njegovoj je obrani dao podatke o zdravstvenom stanju jednog bivšeg pacijenta koji je svjedočio protiv Stakića. Obrani je, naime, dostavljen zdravstveni karton Nusreta Sivca, svjedoka koji je tvrdio da je Stakić u ljeto 1992. posjetio Omarsku. Stakićeva obrana je to svjedočenje pokušala diskreditirati pozivajući se na podatke iz medicinskog dosijea prema kojima je Sivac imao probleme s vidom.

Predsjedavajući sudac Wolfgang Schomburg/Volfgang Šomburg podsjetio je svjedokinju da je, kao pravnica Doma zdravlja, bila dužna da nadležne upozori na tajnost podataka o pacijentima. Svjedokinja, medjutim, pretpostavlja da je direktorica Doma zdravlja smatrala kako je njezina dužnost pomoći Haaskom tribunalu podacima kojima raspolaže."Nama su već ranije dolazili pripadnici snaga SFOR-a i izuzimali dokumentaciju potrebnu za sud. Analogno tome smo smatrali svojom dužnošću i obrani dati podatke kojima raspolažemo" rekla je Dakićeva.

Predsjedavajući sudac je na to primjetio da SFOR dokumentaciju za Tribunal prikuplja uz nalog sudskog vijeća o zapljeni. "Stakićeva obrana nije imala nikakav nalog te je stoga objelodanjivanje zdravstvenog kartona Nusreta Sivca bilo nelegalno", zaključio je sudac Schomburg. (kraj)


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 130

STRADANJA ROBERTA HAUSVIČKE: Zbog čijih "suludih ideja" su ginuli dubrovački mladići
PREPARIRANJE LOGORAŠA: Politička delegacija u poseti Omarskoj
INCIDENT U SUDNICI: Optuženi ne zna šta da radi sa svojim braniocem
PRIJEDOR 1992.: Ludi narod i nemoćni političari
24 BEGUNCA: Spisak potraživanja Karle del Ponte