"Haški sud, koliko god bio važan, ne može biti rešenje, rešenje je u istini i pomirenju", izjavio je jugoslovenski predsjednik nakon susreta sa švedskim premijerom Personom - O odnosima Srbija – Crna Gora: "Iscrtavanje novih granica moglo bi da nas uvede u nove sukobe"

"Kao Jugoslaven, Srbin i pravnik imam izvjesne prigovore na Haški tribunal", izjavio je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica nakon razgovora sa premijerom Švedske, Jeranom Personom/Goran Peerson. "To, međutim, ne znači da odbijamo saradnju sa Haškim tribunalom", dodao je on tvrdeći kako je pravda Haškog tribunala "selektivna" jer je u stranu gurnula "odgovornost za NATO bombardovanje i osiromašeni uranijum".

"Ali i pored toga, prihvatamo saradnju sa Tribunalom" rekao je Koštunica i dodao da se za "tu saradnju moraju stvoriti odgovarajući pravni okviri".

Najviše pitanja na pres konferenciji, nakon susreta Koštunice i Persona, na kojem je bilo riječi o podsticaju reformi u Jugoslaviji te njenom približavanju EU, bilo je posvećeno saradnji jugoslovenskih vlasti sa Haškim tribunalom i izručenju Slobodana Miloševića. "Suočavamo se sa odgovornošću Miloševića - ideja je da se o tome održi nacionalni proces. Po meni, taj nacionalni proces već je počeo septembra prošle godine a nastavio se decembra meseca kada je Milošević po drugi put izgubio izbore", rekao je jugoslovenski predsednik. Koštunica je kao prioritet istakao ne izručenje Miloševića , već ozbiljnu situaciju u zemlji . "Nije reč o ekstradicijama preko noći, moramo imati na umu situaciju u zemlji. Kosovo, nasilje u zoni kopnene bezbednosti, pitanje preživljavanja Jugoslavije, to su naši prioriteti", rekao je on.

Smatrajući pojam saradnje širim od ekstradicije jugoslovenski predsjednik je istakao: "Saradnja sa Haškim tribunalom se ne svodi na ekstradiciju, za nas je važno, a mislim i za Haški sud i međunarodnu zajednicu, da ta saradnja počne. Da počne u dobroj veri, i da ne destabilizuje demokratski poredak kakav se stvara u SRJ. Mislim da demokratija predstavlja veću vrednost od ispunjavanja zahteva Haškog suda u pojedinim konkretnim slučajevima". Haški sud, ma kako važan, ne može biti rješenje za prostor bivše Jugoslavije, kaže Koštunica i dodaje: "Rješenje je u istini i pomirenju".

Jugoslovenski predsjednik je posebno ukazao na situaciju u Preševskoj dolini u kojoj nove vlasti, kako je rekao, potpuno poštuju Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN i Vojno-tehnički sporazum iz Kumanova te pokušavaju normalizovati život na jugu Srbije, integrišući albanski živalj u lokalne vlasti, policiju i školski sistem.

Govoreći o odnosima Srbije i Crne Gore, jugoslovenski predsjednik je rekao: "Uveren sam da je i za Srbe i Crnogorce najbolje rešenje u okviru zajedničke države. Ona se može reorganizovati, odnosi u federaciji se mogu redefinisati. Mislim da bi svaka podela, iscrtavanje novih granica na ovom prostoru, mogli da nas uvedu u nove sukobe. Ovde nije reč samo o Srbiji i Crnoj Gori već o stabilnosti regiona".

Sa svoje strane švedski premijer Person je istakao kako Švedska, kao predsjedavajući EU, podržava reforme u Jugoslaviji i njene napore u približavanju EU. "Konstruktivan dijalog, ovdje započet, biće nastavljen narednih sedmica", rekao je Person, najavljujući skori odlazak evropskih izaslanika u Beograd na nastavak političkog dijaloga. Dodao je da Evropska unija ima u vidu program finansijske podrške novoj jugoslovenskoj vlasti ali da je saradnja sa Haškim tribunalom "visoko na listi zahtjeva na kojima će se insistirati".

Elvir Bucalo

Dijeljenje sadržaja