Da nije priznala krivicu tužilaštvo bi za optuženu zahtevalo kaznu doživotnog zatvora. Odbrana, međutim, smatra da bi svaka kazna duža od 8 godina bila ravna - doživotnoj kazni. Presuda, najverovatnije, krajem januara

Tužilaštvo je danas zatražilo od Pretresnog veća da Biljani Plavšić, bivšoj predsednici Republike Srpske, izrekne kaznu između 15 i 25 godina zatvora. Da nije priznala krivicu i da je na suđenju dokazana njena odgovornost za zločine navedene u optužnici, tužilaštvo bi - precizirala je danas glavni tužilac Karla/Carla del Ponte - tražila kaznu doživotnog zatvora.

Odbrana, sa svoje strane, smatra da bi svaka kazna duža od 8 godina zatvora bila u slučaju Biljane Plavšić ravna doživotnoj, imajući u vidu da optužena danas ima 72 godine.

Dve su stvari o kojima su se, u završnim rečima na raspravi o odmeravanju kazne Biljani Plavšić - nakon što se ona 2. oktobra ove godine izjasnila krivom za zločin progona na političkim, rasnim i verskim osnovama - sporili zastupnici optužbe i odbrane.

Mada priznaje da starosna dob optužene jeste jedan od faktora koje treba uzeti u obzir pri odmeravanju kazne, tužilaštvo se ne slaže sa stavom odbrane da ta kazna mora da bude "kraća od očekivanog životnog veka". Po tužiocu Alenu Tigeru/Alan Tieger, najvažniji faktori pri izricanju kazne moraju da budu težina i razmere zločina koje je optužena priznala, ponižavanje i degradacija nevinih i nezaštićenih žrtava, kao I činjenica da je Biljana Plavšić u tim zločinima učestvovala sa pozicija vođe, odnosno vlasti.

Optužba i odbrana se slažu oko olakšavajućih okolnosti kao što su ponašanje optužene nakon počinjenih zločina, zatim uloga Biljane Plavšić u primeni Dejtonskih sporazuma, kao i njena dobrovoljna predaja, priznanje krivice i prihvatanje odgovornosti. Imaju, međutim, različita mišljenja o tome da li je, i u kojoj meri, Biljana Plavšić sarađivala sa tužilaštvom.

Tužilaštvo tvrdi da - nije sarađivala, te da joj se to ne može uzeti za olakšavajuću okolnost. Del Ponte kaže da je "priznanje krivice nije iznenadilo", jer je ono "nastavak puta" kojim je Biljana Plavšić pošla od trenutka prihvatanja Dejtonskih sporazuma. Međutim, "iako je na dobrom putu", Biljana Plavšić još, po oceni Del Ponte, "nije spremna da "pređe i poslednju etapu svog priznanja odgovornosti". A to bi, po glavnom tužiocu, bila saradnja sa tužilaštvom i "pristanak da se pojavi kao svedok o bitnim pitanjima na drugim suđenjima".

S tim se nije složio Robert Pavić, branilac Biljane Plavšić, koji smatra da optužena jeste sarađivala i da je njeno priznanje krivice i prihvatanje odgovornosti "najviši oblik saradnje i najveći doprinos pomirenju", što je suštinski cilj tribunala kojem treba da služe i njegove presude. Pavić je pozvao sudije da "ono što je Biljana Plavšić rekla pred sudom ocene kao najveću moguću saradnju", upozoravajući da bi kazna između 15 i 25 godina zatvora, koju je predložilo tužilaštvo, "destimulisala druge da priznaju krivicu."

Zaključujući trodnevnu raspravu o odmeravanju kazne Biljani Plavšić, sudija Ričard Mej/Richard May je najavio da će presuda biti doneta "čim to bude moguće", nakon novogodišnjih praznika. Do saopštavanja presude Biljana Plavšić će ostati na privremenoj slobodi što, kako je upozorio sudija Mej, "ne treba smatrati indicijom o dužini kazne".(kraj)

Dijeljenje sadržaja