Prilikom svjedočenja generala Armije BiH Vahida Karavelića, odbrana generala Galića postavila pitanje pod čijom komandom je bio samozvani komandant Prazina i njegova "specijalna jedinica"


Predsjedavajući sudija opomenuo je svjedoka optužbe, generala Vahida Karavelića, kada je u odgovoru na jedno od pitanja rekao da je Prvi korpus Armije BiH "najviše vojnika imao 1993., u drugoj godini agresije." Ljubazno ali odlučno, nizozemski sudija Alfonsus Ori/Alphonsus Orie je zamolio generala Karavelića da više ne koristi riječ "agresija", jer je ona u neskladu sa manirima i nepristranošću Haškog tribunala.

General Karavelić je potom, na pitanja tužioca, govorio o strukturi Prvog korpusa Armije BiH, čiji je komandant bio od avgusta 1993. godine. Istakao je da je ta jedinica bila "nosilac odbrambenih aktivnosti grada Sarajeva". Njenih 45.000 vojnika bilo je u samom Sarajevu, a još oko 30.000 izvan Sarajeva.

Na tridesetak mapa Sarajeva general Karavelić je objasnio gdje su bile linije odbrane grada, linije sukoba sa Sarajevsko-romanijskim korpusom Vojske Republike Srpske, kojim je komandovao general Stanislav Galić, optužen za granatiranje i snajpersku kampanju protiv grada.

Pošto je prethodnih dana vojni analitičar tužiteljstva Ričard Filips/Richard Philips, uz pomoć kompjuterskih šema, detaljno prikazao strukturu Sarajevsko-romanijskog korpusa, zastupnici tužbe su, svjedočenjem generala Karavelića, želili da predstave odnos snaga u troipogodišnjoj opsadi Sarajeva.

To je iskoristila i odbrana generala Galića, nastojeći da u unakrsnom ispitivanju, pokaže kako su dobar dio sastava Prvog korpusa sačinjavale paravojne grupacije koje su se otimale kontroli i koje su artiljerijskom vatrom ili diverzantskim akcijama izvedenim u blizini lokacija međunarodnih snaga i bolnica - provocirale uzvratnu vatru snaga Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Razvijajući tu tezu, odbrana je predočila dokument o osnivanju Izviđačko-diverzantske brigade u okviru Prvog korpusa. Po naredbi u sastav te brigade su ušle specijalne jedine "Sultan Fatih", "Boris", "Fatih", "Kobra", "Ljiljan" i izviđačka četa Prvog korpusa.

General Karavelić je na to rekao da ni pola tih jedinica nije ušlo u sastav Izviđačko-diverzantske brigade, i okomio se na sam naziv specijalna jedinica.

"U Sarajevu je 1992. mnogim samozvanim komandantima bilo veoma bitno da istaknu to 'specijalna', a nisu imale ni 's' od specijalne jedinice," rekao je general Karavelić i naveo primjer Juke Prazine.

Pošto je sam general rekao da je Juka Prazina imao komandno mjesto u samom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i da je njegova "specijalna jedinica" bila pod direktnom komandom Generalštaba, odbrana ga je zapitala kako je bilo mogućno da jedan kriminalac, o čemu postoje dokazi, to postigne.

Sjenka Juke Prazine je na taj način pala i na sudnicu Haškog tribunala i izazvala raspravu u trouglu tužilaštvo - sudija - odbrana. Raspravu je zaključio predsjedavajući sudskog vijeća, istakavši da general Karavelić ne mora odgovarati na pitanja o tome šta je bio Juka Prazina, pošto ni samozvani komandant ni "par stotina pripadnika njegove jedinice", po riječima samog generala Karavelića, nikad nisu bili u sastavu Prvog korpusa.

Dijeljenje sadržaja