Žalbenom vijeću Haškog tribunala odbrana podnijela nove dokumente koji, navodno, otkrivaju da general Blaškić nije kriv za zločine zbog kojih je osudjen na 45 godina zatvora


Danas je pred petočlanim Žalbenim vijećem Haškog tribunala počela rasprava o žalbi koju je uložila odbrana generala Tihomira Blaškića na kaznu od 45 godina zatvora. Tu kaznu je izreklo Pretresno vijeće 3. marta 2000. proglasivši bivšeg komandanta Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) krivim za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i Ženevskih konvencija.

Blaškić je od maja 1992. do januara 1994., kako stoji u optužnici, kao "zapovjednik Regionalnog stožera oružanih snaga HVO u središnjoj Bosni", a u saradnji sa drugim pripadnicima HVO počinio "teška kršenja medjunarodnog humanitarnog prava protiv bosanskih Muslimana u Bosni i Hercegovini". Prema optužnici, on je "planirao, podsticao i naredjivao ili pomagao da se pripreme i izvrše progoni bosanskih Muslimana na političkoj rasnoj ili vjerskoj osnovi u općinama Vitez, Busovača, Kiseljak i Zenica. Uz to, znao je ili imao razloga znati da se njegovi podredjeni pripremaju da počine zločine, ili su ih već počinili, a nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi takva djela ili kazni počinitelje". Medju zločinima, za koje je sud proglasio krivim Blaškića po zapovjednoj odgovornosti, je i masakr u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, kad su snage HVO ubile oko 100 bošnjačkih civila.

Odbrana, koja se zalaže za oslobadjajuću presudu, u žalbi je navela da raspolaže novim dokumentima, pronadjenim u arhivima obavještajnih službi Hrvatske poslije smrti bivšeg predsjednika Franje Tudjmana. Ti dokumenti, prema zastupnicima odbrane, bitno mijenjaju, to jest demantuju činjenice o odgovornosti generala Tihomira Blaškića za zločine u Lašvanskoj dolini. Koliko ti dokumenti, po izjavama advokata, oslobadjaju krivice Blaškića, toliko terete neke druge ličnosti, bliske Tudjmanovom režimu.

"Odluka o zaštiti tajne dokumenata u vrijeme procesa bila je čisto politička odluka. U naporu da sakriju sve veze Zagreba sa zločinima počinjenim u centralnoj Bosni, vlada Franje Tudjmana je hladno odlučila da žrtvuje generala Blaškića", rekli su advokati u pisanom saopštenju.

Osnovna teza odbrane je da general Blaškić nije imao stvarnu komandu nad svim hrvatskim snagama u centralnoj Bosni i da, prema tome, nije mogao ni da naredi izvršenje zločina niti da spriječi i kazni počinioce.

Sudije Žalbenog vijeća su prihvatile dio dokumenata koje su advokati podnijeli kao argumente za svoju žalbu. Medjutim, istovremeno su rekli da ne dolazi u obzir novo sudjenje na prvoj instanci. Prihvaćeno je i da u žalbenom postupku svjedoči sedam svjedoka odbrane. Danas je pred sud izišao jedan od njih, ali iz bezbjednosnih razloga on svjedoči na zatvorenoj sjednici.

Tužilaštvo smatra da je žalba odbrane neosnovana i zahtjeva potvrdu prvobitne kazne.

Proces pred Žalbenim vijećem, koji danas počeo, trajaće do 17. decembra.

Dijeljenje sadržaja