Home



POČELO "POPRAVNO SUĐENJE" STANIŠIĆU I SIMATOVIĆU




Uvodnom rečju tužilaštva pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove počelo je novo suđenje bivšim šefovima Državne bezbednosti Srbije, optuženim za učcešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u cilju nasilnog i trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa velikih delova teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Jovica Stanišić i Franko Simatović u sudnici MICT-aJovica Stanišić i Franko Simatović u sudnici MICT-a

Osamnaest meseci nakon što je Žalbeno veće poništilo oslobađajuću presudu bivsim šefovima Državne bezbednosti Srbije, u Hagu je danas otvoreno novo suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

To je, inače, drugo ponovljeno suđenje u gotovo 25-godisnjoj istoriji Tribunala (prvo je bilo u predmetu Ramuša Haradinaja i dvojice njegovih saradnika), ali će se ovog puta suditi pred Tribunalovim "naslednikom", takozvanim Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). Biće to , kako je na početku istakao predsedavajući sudija Batron Hol/Burton Hall sa Bahama, "prvo suđenje pred Mehanizmom koji nastavlja bogatu tradiciju svog prethodnika". Pored sudije Hola, u veću su jos i sudije Seon Ki Park iz Južne Koreje i Džozef Masanča/Joseph Masancha iz Tanzanije.

Stanišić i Simatović su, podsetio je početku svoje uvodne reči tužilac Daglas/Douglas Stringer, na osnovu svoje rukovodeće uloge optuženi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih delova Hrvatske i BiH. Cilj tog poduhvata ostvaren je ubistavima, deportacijama, prisilnim premeštanjem i progonom nesrba.

Stanišić i Simatović, nastavio je Stringer, koristili su Službu državne bezbednosti, njene pripadnike i resurse, kako bi ostvarili ciljeve zločinačkog poduhvata. Osnovali su elitnu jedinicu koja je delovala van granica Srbije i zvala se jednostavno "Jedinica" ili "Frenkijevci", a kasnije je postala poznata kao "Crvene beretke". Osim njih, organizovali su, finansirali i na druge načine pomagali i podržavali i druge jedinice za iste svrhe.

Svi zločini za koje se terete Stanišić i Simatović, naglasio je Stringer, počinjeni su u okviru oružanog sukoba, ali nisu bili njegova nenameravana, kolateralna posledica . Ti zločinu su, po tužiocu, predstavljali nameravani deo plana da bi se nesrpsko stanovništvo nateralo da napusti određene teritorije. Civili nisu bili slučajne žrtve rata već njegova meta, a cilj je bilo njegovo uklanjanje.

Mada je u prvostepenoj presudi zaključilo da su na područjima SAO Krajine i SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u Hrvatskoj, kao i opštinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Trnovo i Zvornik u BiH počinjeni zločini nad tamošnjim Hrvatima i Muslimanima, Pretresno veće sudije Orija/Orie je u maju 2013 godine većinom glasova (uz oštro protivno mišljenje sutkinje Pikar/Pickard) oslobodilo optužene.

Žalbeno veće je, međutim, zaključilo da je prvostepeno veće počinilo dve ozbiljne pravne greške. Prva se odnosi na propust da se, pre donošenja odluke o nameri optuženih da doprinesu udruženom zločinačkom poduhvatu, utvrdi "postojanje i opseg" zločinačkog plana. Druga greška odnosi se na standard "konkretne usmerenosti" koji je ustanovljen u žalbenoj presudi Momčilu Perišiću a zatim napušten. Po tom standardu je za utvrđivanje odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina neophodno proceniti da li su dela i radnje optuženih bila "konkretno usmerena" na činjenje zločina. Većina u prvostepenom veću je zaključilo da su jedinice pod kontrolom Stanišića i Simatovića počinile zločine u Šamcu, Doboju i SAO Krajini, ali da pomoć optuženih tim jedinicama nije bila "konkretno usmerena" na činjenje krivičnih dela već, moguće, "na uspostavljanje i održavanje srpske kontrole nad pomenutim teritorijama."

U odgovoru na takav zaključak prvostepene presude, tužilac Stringer je danas posebno ukazao da sistematska priroda preuzimanja vlasti od strane snaga koje je organizovala, naoružavala i finansirala srpska služba Državne bezbednosti i zločina koji su nakon toga sledili, ukazuje da su optuženi bili uključeni u udruženi zločinački poduhvat i delili njegovu nameru. Kao glavne ličnosti tog udruženog zločinačkog poduhvata Stringer je pored Slobodana Miloševića i dvojice optuženih, pomenuo još i generale Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića, Radmila Bogdanovića, Željka Ražnatovića Arkana, Radovana Stojičića Badžu, kao i trojicu bivših predsedbnika RSK Babića, Martića i Hadžića.

U popodnenom nastavku uvodne reči tužilac Adam Veber/Weber će govoriti o delovanju optuženih i njihovih jedinica u Bosni i Hercegovini.




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL