Beograd bi želio da sve tri tužbe - ona koju je bivša Jugoslavija podigla protiv NATO-a zbog bombardiranja, i Bosne i Hercegovine i Hrvatske zbog agresije bivše Jugoslavije budu povučene istodobno, ali do toga vjerojatno neće doći

Šanse da Zagreb i Sarajevo povuku svoje tužbe protiv Beograda zbog agresije, pred Medjunarodnim sudom pravde u Haagu su za sada zanemarive. Naprotiv, Beograd mora, želi li ući u natov program Partnerstvo za mir (PfP), kod istog Suda povući svoju tužbu protiv nekih NATO-članica.

U razgovoru za SENSE, portparol NATO je pojasnila da je odbacivanje tužbe Beograda neophodan uvjet koji se mora ispuniti prije stupanja u NATO program Partnerstva, ali da NATO, kao organizacija, ne povezuje taj potez s odbacivanjem tužbi drugih zemalja u regiji, koje su podignute kod istog Suda. Arianne Quentier/Arian Kventije komentirala je samo hrvatsku tužbu, a ne i onu koju je podigla BiH, koja još nije članica Partnerstva za mir.

"Uvjeti koji moraju da se ispune da bi Srbija i Crna Gora ušle u Partnerstvo za mir su poznati. Jedan od njih jest povlačenje tužbe protiv članica NATO-zemalja pri Medjunarodnom sudu pravde u Haagu. Nama se to čini logično, jer se Srbija-Crna Gora nama obraćala za prijem u PfP i želi biti naš član...Što se tiče hrvatske tužbe, ne smatramo da ona stvara i da će stvarati velike probleme. Zemlje u Partnerstvu često imaju medjusobno neriješene probleme. Zagreb i Beograd imaju tu tužbu, a Zagreb i Ljubljana probleme neriješenih granica, pa ipak, sigurnost u regionu nije zbog toga ugrožena. Mi ocjenjujemo generalnu situaciju, a generalno, sigurnosna situacija u regiji je dobra. Hrvatska i Srbija Crna Gora napravile su u medjusobnim odnosima ogroman napredak, za kojeg su obje zaslužne", rekla nam je Arianne Quentier.

Namjeru svoje zemlje da povuče tužbu zbog bombardiranja Jugoslavije, a koja je podignuta još dok je Milošević bio na vlasti, najavio je prilikom svoje prve posjete NATO, ministar obrane Boris Tadić. On je tada sugerirao da bi bilo dobro da i Bosna i Hercegovina i Hrvatska, istodobno, povuku svoje tužbe protiv Beograda. Prema mišljenju srpske vlade, kao što je besmisleno da Srbija tuži organizaciju čiji želi postati član, besmisleno je i da su zemlje iz regije u istim sigurnosnim integracijama, a medjusobno se tuže. Odjek ovog stava ponovio se u Beogradu u ponedjeljak, kad je Bruce Jackson/Brus Džekson, utjecajni predsjednik republikancima bliskom "Projekta za tranziciju demokracije" i "Komiteta za NATO", izjavio da će "tužbe postati nepotrebne kad Beograd, Zagreb i Sarajevo postanu dio istih integracija." Bruce Jackson je kod nas poznat kao autor i organizator "Američko- Jadranske povelje", kojom se formalizirala pomoć SAD Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji, zemljama koje čekaju pozivnicu za NATO članstvo.

Medjutim, visoki diplomati Hrvatske i Bosne i Hercegovine ustanovili su da nemaju nagovještaja da će njihove vlade promijeniti stav oko tužbi kod Medjunarodnog suda pravde. Ambasador Bosne i Hercegovine pri EU u Bruxellesu/Brisel, Zdenko Martinović, konstatirao je da bi za povlačenje tužbe trebao usuglašeni stav Vijeća ministara, koji barem za sada ne postoji, tako da promjena nema. Slično se u odvojenom razgovoru izrazio i zamjenik ambasadora Hrvatske pri EU, Andrej Plenković;"Stvari ostaju kakve jesu", rekao je Plenković i dodao da se procesi pri Medjunarodnom sudu pravde odvijaju svojim tokom, vrlo sporo, i da taj legalni postupak ne bi trebao sprečavati suradnju unutar sigurnosnih integracija.

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja