Home



ZAVRŠNE REČI NA SUĐENJU KARADŽIĆU 29. SEPTEMBRA




Nakon što je u četvrtak odbilo zahtev tužioca za ponovno otvaranje dokaznog postupka radi uvođenja nalaza sa ekshumacije masovne grobnice u Tomašici, Pretresno veće je odbacilo i zahtev za dodatno pobijanje nekih od dokaza Karadžićeve odbrane i zakazalo završne reči za 29. septembar ove godine

Radovan Karadžić u sudnici Tribunala između svog i pravnog savjetnika vijećaRadovan Karadžić u sudnici Tribunala između svog i pravnog savjetnika vijeća

Na suđenju bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću neće biti "produžetaka" dokaznog postupka optužbe. Pretresno veće je, naime, odbilo oba tužiočeva zahteva – za ponovno otvaranje dokaznog postupka radi uvođenja "svežih" dokaza o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica, kao i za dodatnu fazu pobijanja dokaza kojima je Karadžić osporavao neke presuđene činjenice o zločinima u Bijeljini, Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Srebrenici i Sarajevu.

Umesto "produžetaka", koji su se očekivali tokom aprila, Pretresno veće je u petak popodne izdalo nalog o rasporedu kojim je početak završnih reči strana zakazan za 29. septembar ove godine. Stranama je, takođe, naloženo da do 29. avgusta dostave svoje završne podneske, koji zajedno sa svim aneksima ne smeju da premaše 300.000 reči. Karadžić je, podsetimo, tražio da rok za podnošenje završnog podneska odbrane bude 12 meseci od izvođenja poslednjeg svedoka optužbe što bi, u slučaju da su odobreni "produžeci", bilo negde u aprilu 2015. godine.

Zahtev za uvođenje dokaza o Tomašici je, podsetimo, odbačen zbog ocene da bi produžetak suđenja, koje je već u poodmakloj fazi, bio "duži od minimalnog" i zato što identifikacija posmrtnih ostataka još nije okončana, tako da bi se moglo samo "spekulisati" o vezi ekshumiranih žrtava za konkretnim zločinima navedenim u optužnici protiv Karadžića. Obrazloženje odbijanja tužiočevog zahteva za fazu u kojoj će pobijati neke od dokaza odbrane nije do ovog trenutka objavljeno, tako da se o razlozima zbog kojih je to učinjeno može samo spekulisati.

Spekulacije, naravno, neće izostati. Ljubitelji teorija zavere bi, recimo, odbijanje tužiočevih zahteva mogli povezati sa navodnim Karadžićevim sporazumom sa Holbrukom/Holbrooke: ako već nisu mogli da obustave postupak, mogu barem da ograniče količinu dokaza koje će optužba izvesti pred sudom i javnošću.

S druge strane, moglo bi se nagađati i o tome da je Pretresno veće u protekle četiri godine videlo i čulo dovoljno tužiočevih dokaza, koji su dodatno "zacementirani" u unakrsnom ispitivanju Karadžićevih svedoka odbrane, tako da je zaključilo da je sve jasno i da nema potrebe za izvođenjem dodatnih dokaza i daljim razvlačenjem postupka.

Šta je, ako išta, od toga tačno, videće se iz presude koja bi – imajući u vidu "ubrzanje" za koje se odlučilo Pretresno veće – mogla da bude izrečena sredinom sledeće godine.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 623

NIŠTA OD PRODUŽETKA: Odbačeni zahtevi tužioca za izvođenje dodatnih dokaza protiv Karadžića
PARNIČARI (4): Hrvatska i Srbija za i protiv "bosanske presude" Međunarodnog suda pravde
RADOVI U TOKU: U pogonu Tribunala još 9 predmeta sa 20 optuženih