Home



ADVOKATSKA KARIJERA BIVŠEG POLICAJCA




Na suđenju Radovanu Karadžiću saslušan bivši policijski inspektor iz Sarajeva Čedomir Kljajić koji je 1992. godine obavljao dužnost podsekretara za javnu bezbjednost na Vracama. Bivši "broj tri" MUP RS je svjedočio putem konferencijske video-veze iz Kanade u koju je 1995. godine emigrirao kao advokat. Počeo iskaz generala Milomira Savčića

Čedomir Kljajić, svjedok odbrane Radovana Karadžića Čedomir Kljajić, svjedok odbrane Radovana Karadžića

Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću putem konferencijske video-veze sa Kanadom svjedočio je Čedomir Kljajić, bivši policijski inspektor iz Sarajeva, a kasnije podsekretar za javnu bezbjednost na Vracama. Kljajić je bio treća osoba po važnosti u MUP RS, nakon ministra Miće Stanišića i njegovog zamjenika Stojana Župljanina.

U izjavi Karadžićevoj odbrani Kljajić je naveo da je nakon prvih višestranačkih izbora muslimansko-hrvatska koalicija na ključne položaje u MUP BiH postavljala svoje ljude. SDA je koristila MUP za ilegalno naoružavanje i do izbijanja sukoba obezbijedila oko 160.000 komada "dugih cijevi". Istovremeno, Srbi su željeli mir i zato su "s entuzijazmom" prihvatili Lisabosnki sporazum, koji je Alija Izetbegović na kraju odbacio.

Tužiteljica Gustafon je u unakrsnom ispitivanju citirala dokument srpske policije u kojem se navodi da je intenzivno naoružavanje srpskog stanovništva počelo 1991. godine. Kljajić, međutim, tvrdi da o naoružavanju Srba ne zna ništa pošto je bio "izolovan" na Vracama. Potvrdio je, međutim da je formiranje srpskog MUP dogovoreno prije nego što su počeli pregovori o Lisabonskom sporazumu, ali tek pošto ga je tužiteljica suočila sa izjavom koju je dao istražiteljima tužilaštva 2003. godine.

Kljajić je u izjavi koju je dao Karadžićevoj odbrani, između ostalog, naveo da od civilnih organa vlasti u RS nikada nije čuo ništa o planovima za protjerivanje Muslimana i Hrvata. Na pitanje tužiteljice da li je znao za logore u kojima su vlasti RS u strašnim uslovima držale veliki broj Hrvata i Muslimana rekao je da je znao samo za Manjaču. Na sastanku u Banjaluci održanom 11. jula 1992. godine je, prema riječima svjedoka, zaključeno da je za policiju "neprihvatljivo" da se bavi logorima i da je najbolje da ih preuzme vojska.

Tužiteljica je ukazala na razlike između onoga što je svjedok rekao istražiteljima tužilaštva 2003. godine i izjave koju je dao Karadžićevoj odbrani. Ukazala je, između ostalog, i da je svjedok emigrirao u Kanadu 1995. godine i da je u aplikaciji naveo da je posljednjih deset godina radio kao advokat. Kljajić smatra da to nije bila potpuna laž jer je neko vrijeme, pored policijskih poslova, volonterski radio pravničke poslove u Sarajevu i Beogradu. Svoju policijsku karijeru nije spominjao pošto se navodno bojao da ga u Beogradu ne uhapse i ne pošalju na ratište.

Nakon što je Kljajićev iskaz zaključen na klupu za svjedoke je pozvan general Milomir Savčić, bivši komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka VRS i sadašnji istražitelj odbrane Radovana Karadžića.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 597

"TO JE, LJUDI, GENOCID!": Mladićevo upozorenje Karadžiću i Krajišniku
PRAVDA JE SPORA, ALI...: "Srebrenička petorka" u očekivanju žalbene rasprave
NENAMJERNO...: Karadžićev svjedok priznaje da je ubijao, ali ne sa genocidom namjerom