Home



VJEŠTAKINJA ODBRANE UVRIJEĐENA "STRUČNO I LIČNO"




Tužilaštvo osporava stručnost i metodologiju Zorice Subotić, balističkog eksperta odbrane Radovana Karadžića. Na sugestiju tužiteljice da je prilikom analize artiljerijskih incidenata u Sarajevu zanemarila brojne dokaze i da svojim izveštajem navodi na pogrešne zaključke, Subotić odgovorila da je da uvrijeđena "i stručno i lično"

Zorica Subotić, svjedok odbrane Radovana KaradžićaZorica Subotić, svjedok odbrane Radovana Karadžića

Tužilaštvo na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću osporava stručnost i metodologiju rada eksperta odbrane za balistiku Zorice Subotić. Ona je pripremila tri ekspertska izvještaja kojima su obuhvaćeni incidenti prouzrokovani artiljerijskim projektilima i modifikovanim avio-bombama, uključujući i masakre na Markalama iz 1994. i 1995. godine.

Tužiteljica Katrina Gustafson je u prvom dijelu ispitivanja ukazivala da je ekspert odbrane pogrešno interpretirala istrage na mjestima artiljerijskih incidenata. Subotić je tako u slučaju granatiranja reda za vodu na Dobrinji u julu 1993. godine sugerisala da je bosanska policija bila "obaviještena" da će doći do incidenta, pozivajući se na izjavu jednog od svjedoka da je jedan policajac uoči incidenta upozorio ljude u redu da se ne okupljaju na tom mjestu.

Tužiteljica je, međutim, ukazala da policajac nije upozorio ljude u redu za vodu zato što je bio obaviješten da će tu uskoro pasti granate, nego zato što je Dobrinja u to vrijeme svakodnevno granatirana. Subotić, međutim, nije direktno odgovorila na tu sugestiju, već je skrenula razgovor na drugu temu, rekavši da "Dobrinja nije granatirana već su tu vodile borbe".

U granatiranju reda za vodu u stambenom naselju Dobrinja 12. jula 1993. godine poginulo je 13 ljudi, a 14 ih je ranjeno. Vatra je, prema nalazima sarajevskih istražitelja, otvorena s teritorije pod kontrolom VRS iz pravca istok-jugoistok.

Subotić je ostala pri svojim nalazima i u vezi sa ostalim minobacačkim incidentima, uključujući granatiranje fudbalske utakmice na Dobrinji 1. juna 1993. godine kada je u eksploziji dvije minobacačke granate poginulo više od deset, a ranjeno oko 100 ljudi, zatim granatiranja Alipašinog polja 22. januara 1994. godine kada je ubijeno šestoro djece koja su se igrala na snijegu, a još pet osoba ranjeno, kao i reda za humanitarnu pomoć na Dobrinji 4. februara 1994. godine kada je poginulo 8 ljudi, a barem 18 ranjeno….

Pravci ispaljenja granata koje su utvrdili sarajevski balističari a koji ukazuju da su projektili ispaljeni sa položaja VRS su, po mišljenju eksperta odbrane,"fizički nemogući". Lokalni istražitelji, po njenoj ocjeni, nisu dobro obavili svoj posao – ili su pogrešno protumačili tragove granata, ili nisu tačno odredili sjever, ili njihovi nalazi s obzirom na protok vremena više nisu provjerljivi…

Na sugestiju tužiteljice da je prilikom analize artiljerijskih incidenata zanemarila brojne dokaze što čitaoce njenih izveštaja navodi na pogrešne zaključke svjedokinja je odgovorila da je to vrijeđa "i stručno i lično". Nakon što je tužiteljica Gustafson zaključila svoj dio ispitivanja njeno mjesto je zauzeo tužilac Fergal Gejnor/Gaynor. On će eksperta Karadžićeve odbrane ispitivati o izvještajima koji se odnose na upotrebu modifikovanih avio-bombi i incidentima na Markalama.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 586

POGREŠNA DIJAGNOZA: Propali pokušaj diskreditacije Milana Babića
ŽIVOT BEZ NADE: Ispovest srebreničkih majki
ŽALBA I ŽALJENJE: Izvinjenje generala Đorđevića kosovskim žrtvama