Home



KARADŽIĆA BRANI PREDSEDNIK "ODBORA ZA ISTINU" O NJEMU




Beogradski profesor prava Kosta Čavoški podržao tezu odbrane da je za rat u BiH odgovoran Alija Izetbegović i navodi da su Srbi uoči sukoba organizovali krizne štabove jer su bili "dalekovidi", a ne zato što su planirali da silom zauzmu teritorije koje su smatrali svojim. Priznaje da je Karadžiću dok je bio u bekstvu slao pisma i časopis "Hrišćanska misao", iako su odgovori begunca bili "retki i okasneli"

Kosta Čavoški, svjedok odbrane Radovana Karadžića Kosta Čavoški, svjedok odbrane Radovana Karadžića

Srpski akademik i penzionisani profesor prava Kosta Čavoški svedočio je danas u svojstvu eksperta odbrane Radovana Karadžića sa zadatkom da pobije navode dva veštaka optužbe – istoričara Roberta Donje/Donia i političkog analitičara Patrika Trejnora/Patrick Treanor. Donja je u svom izveštaju ukazivao na nameru rukovodstva bosanskih Srba da se ratom i nasiljem razgraniče od drugih naroda u BiH, a Trejnor na ključnu ulogu optuženog u vojno-političkoj strukturi koja je rat vodila.

Profesor Čavoški je, kako je objasnio, nastojao da u njihovim izveštajima otkrije "materijalne greške, nedoslednosti, izostavljanje činjenica i povremene malicioznosti" da bi dokazao da su im argumenti neprihvatljivi. Zamera im što su zaključili da je rukovodstvo bosanskih Srba planiralo da svoje ciljeve ostvari nasiljem i tvrdi da je za rat kriv politički vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović jer je prihvatio pa odbacio Kutiljerov plan o kantonizaciji BiH. Ekspert odbrane "pouzdano tvrdi" da će se prava istina o raspadu Jugoslavije saznati tek za 30 godina, kada postanu dostupne američke, britanske i nemačke arhive.

Teza veštaka optužbe je da se namera za nametanje rešenja silom može iščitati iz dokumenta Karadžićeve Srpske demokratske stranke poznatog kao "Varijante A i B" u kojima se predviđa osnivanje kriznih štabova i preuzimanje vlasti u opštinama koje su Srbi smatrali svojim, bez obzira da li su u njima činili većinu ili manjinu. Čavoški tvrdi da je osnivanje kriznih štabova bilo u skladu sa Zakonom o opštenarodnoj odbrani i da su ih Srbi oformili jer su bili "dalekovidi" i znali su da će početi rat. Optužba, inače, ne poriče tu dalekovidost, s tim da smatra da je rukovodstvo bosanskih Srba znalo da će do rata doći jer ga je samo planiralo. Beogradski profesor tvrdi da su Muslimani i Hrvati prvi osnovali paravojne jedinice, dok su Srbi "od ostataka JNA" oformili legitimnu vojsku.

Kao dugogodišnji predsednik Odbora za istinu o Radovanu Karadžiću, svedok je rekao da nije znao gde se optuženi skriva i da je mislio da je u inostranstvu, ali se ispostavilo da "nažalost nije tako". Odbor je objavio "politička dela" optuženog u šest tomova i, opisuje svedok, pokretao "lepe inicijative" poput dveju deklaracija za povlačenje haške optužnice protiv Karadžića. Optuženi je zamolio Čavoškog da kaže ko su bili potpisnici tih deklaracija, a profesor na prvom mestu navodi tadašnjeg srpskog patrijarha Pavla, zatim akademike Smilju Avramov, Milorada Ekmečića, Mihaila Markovića, Dejana Medakovića, po njemu "najuglednije ljude među Srbima".

Tužilac Tiger/Tieger je u unakrsnom ispitivanju ukazao na javne izjave svedoka da je "volontirao" za potrebe tima odbrane, kao i da se u knjizi Miroslava Toholja "Noćna pošta – prepiska sa Radovanom Karadžićem" navodi da se i Čavoški dopisivao sa optuženim dok je bio u bekstvu. Beogradski profesor priznaje da je preko Karadžićeve žene i ćerke slao pisma i časopis "Hrišćanska misao", ali da su odgovori "uz veliko izvinjenje" bili retki i okasneli. Dok se Karadžić skrivao, Čavoški je, ukazuje optužba, o njemu u medijima izjavljivao da je "vesnik slobode i viteški kralj koji se neće predati". Sve navedeno moglo bi biti od značaja za procenu eventualne pristrasnosti veštaka odbrane.

Ukazujući na pogrešne zaključke svedoka o Karadžićevim težnjama da se kriza u BiH reši mirnim putem, tužilac je podsetio da je optuženi u javnim nastupima tvrdio da nema nameru da potpiše Kutiljerov plan sve dok se na terenu ne ostvare strateški ciljevi Srba i da će u slučaju proglašenja nezavisnosti BiH ići u rat. Čavoški odgovara da se mora napraviti "fina razlika" između javnih nastupa političara u kojima često ne govore istinu i onoga što u praksi rade.

Iskaz Koste Čavoškog je danas okončan, a suđenje se nastavlja u ponedeljak kada će na klupu za svedoke biti izveden ratni komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić, koji je zbog kampanje terora nad Sarajevom pred Tribunalom osuđen na doživotni zatvor.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 581

NAKNADNA PAMET: Kako je Dodik promenio mišljenje o Karadžiću
NAJVEĆA ISTRAGA XX VIJEKA: Počela "srebrenička faza" suđenja Ratku Mladiću
FRIZIRANJE ISTINE: Sabrana djela bez Karadžićevih "najvećih sramota"