Home



DA LI JE "MEŠOVITA KOMISIJA" UOPŠTE POSTOJALA




Uprkos tvrdnjama svedoka Karadžićeve odbrane da je mešovita komisija VRS i UNPROFOR 6. februara 1994. godine, dan nakon masakra na Markalama, obišla srpski minobacački položaj na Mrkovićima i zaključila da odatle nije pucano, tužilaštvo tvrdi da takva komisija "nije postojala", a ako je i postojala "služila je kao paravan"

Slavko Gengo, svjedok odbrane Radovana Karadžića Slavko Gengo, svjedok odbrane Radovana Karadžića

U vreme prvog masakra na pijaci Markale 5. februara 1994. godine Slavko Gengo je bio komandant Sedmog bataljona Prve romanijske brigade i pod njegovom su komandom bili minobacački položaji na Mrkovićima i Debelom brdu. Prema tužilaštvu iz pravca Mrkovića je 5. februara 1994. godine ispaljena minobacačka granata od čije je eksplozije na sarajevskoj tržnici Markale poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

U izjavi svedoka čiji je sažetak Karadžić pročitao u sudnici stoji da Gengo 5. februara ’94. nije čuo otvaranje minobacačke vatre sa položaja na Mrkovićima niti je o tome dobio bilo kakav izveštaj. Tvrdi, međutim, da je već narednog jutra položaje obišla mešovita komisija sastavljena od pripadnika UNPROFOR i Glavnog štaba VRS, koja je zaključila da odatle nije pucano. U izjavi se još tvrdi daje VRS isključivo odgovarala na vatru, nije napadala civile, a da su Muslimani sa Koševa i iz kasarne Jajce često napadali položaje njegovog bataljona.

Tužilac Fergal Gejnor/Gaynor je svedoku izneo tezu optužbe da mešovita komisija UNPROFOR i VRS "nikada nije postojala, a ako je postojala, onda je služila kao paravan". U prilog tome predočio je više dokumenata Sarajevsko-romanijskog korpusa i UNPROFOR iz perioda neposredno pre i nakon masakra, u kojima nema ni reči o bilo kakvoj komisiji i inspekciji. Uprkos tome, svedok je ostao pri tvrdnji da je komisija dolazila, ali nije mogao da kaže ko je bio u njenom sastavu. Izveštaj o obilasku Mrkovića je, kaže, sastavio njegov zamenik Milorad Džida. Svedočeći prošle sedmice Džida je, međutim, rekao da je izveštaj sastavio izvesni Jakovljević.

Među prikazanim dokumentima je i zapisnik sa sastanka predstavnika UNPROFOR i pukovnika Cvetkovića od 13. februara ’94. Unproforci traže da im se dostavi "tehnička potvrda" da Srbi nisu ispalili granatu, a Cvetković nudi da ih odvede na mesta za koja sumnjaju da je sa njih ispaljena granata. Svedok je uporno ponavljao da je komisija bila na Mrkovićima, ali da "ne zna tačne datume". Ostao je pri tome i nakon što mu je prikazan snimak Karadžićeve izjave od 10. februara 1994. godine u kojoj traži da "međunarodno telo" dođe i istraži incident koji se pet dana ranije dogodio na Markalama. Svedok nije umeo da odgovori zašto je Karadžić to tražio, ako je "međunarodno telo" u vidu mešovite komisije već bilo na Mrkovićima

Osvrćući se na Gengove tvrdnje da nikada nisu pucali po civilnim metama, ali da su vatru uzvraćali na Koševo, tužilac Gejnor se interesovao za mere predostrožnosti koje su preduzimane u situacijama kada se radilo o naseljenim područjima. "Oni su trebali preduzeti mere predostrožnosti, jer su znali da će biti odgovora ako dejstvuju", rekao je svedok, dodajući da "nije mogao da vidi" da li je bilo civila u blizini mesta sa kojih se pucalo. Nije imao komentar ni na dokument predsedništva RS u kojem se navodi da srpske snage "neadekvatno odgovaraju" na napade sa muslimanske strane uzvraćajući "20, 30 pa i do 70 puta više".

Nakon Genga, Karadžić je na klupu za svedoke izveo Stojana Džinu koji će iskaz nastaviti sutra.




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 563

ISPUNJENA ŽELJA: Ismet Svraka drugi put pred Tribunalom
"PAPIRNO SUĐENJE": Prednosti i rizici svjedočenja pisanim izjavama
LANAC KOMANDOVANJA: Da li je Mladić imao efektivnu kontrolu nad vojskom