Radovan Karadžić zatražio dozvolu za ulaganje žalbe na presudu po pravilu 98 bis kojom je odbačen njegov zahtjev da bude oslobođen optužbi za uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine

Dva dana nakon što je tužilaštvo najavilo da će se žaliti na oslobađajuću presudu Radovanu Karadžiću po tački 1 optužnice, koja ga je teretila za genocid u sedam bosansko-hercegovačkih opština 1992. godine, bivši predsjednik Republike Srpske je tražio dozvolu za ulaganje žalbe na dio iste presude kojom je odbačen njegov zahtjev da bude oslobođen po tački 11 optužnice koja se odnosi na uzimanje pripadnika UN za taoce u maju i junu 1995. godine.

Karadžić se, podsjetimo, tereti da je u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata "zajedno sa drugima počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao" uzimanje preko 200 vojnih posmatrača i pripadnika UN za taoce kako bi prisilio NATO da se uzdrži od vazdušnih udara na vojne ciljeve bosanskih Srba izvršenih 25. i 26. maja 1995. godine.

Smatrajući da su Ujedinjene nacije tom trenutku bile "strana u sukobu", odnosno da su "plavi šljemovi" aktivno učestvovali u neprijateljstvima na strani NATO i nisu uživali status lica zaštićenih Ženevskim konvencijama, Karadžić je tražio da u poluvremenu suđenja bude oslobođen i po toj tački optužnice, ali je vijeće taj zahtjev odbacilo.

Sudije su se, između ostalog, pozvale na jednu raniju odluku Žalbenog vijeća u kojoj je konstatovano da je po Ženevskim konvencijama zabranjeno uzimanje za taoce osoba koje ne učestvuju u neprijateljstvima ili su "izbačene iz stroja". Čak i da su učestvovali u neprijateljstvima, smatraju sudije, pripadnici UN su po zarobljavanju uživali minimum prava garantovanih Ženevskim konvencijama i nisu se smjeli koristiti kao taoci.

Karadžić, međutim, smatra da je vijeće pogriješilo kada je zaključilo da su pripadnici UN činom zarobljavanja stekli pravo na zaštitu u skladu sa Ženevskim konvencijama. Po njemu je "besmisleno da je počiniocu dozvoljeno da u bici puca na borca i ubije ga, a da je zločin kada mu se prijeti smrću ili zatočavanjem".

U zahtjevu za dozvolu na ulaganje žalbe Karadžić je, između ostalog, naveo da žalba neće uticati na pravičnost, ekspeditivnost i ishod suđenja, kao ni na odlaganje postupka jer namjerava da izvođenje svojih dokaza počne osporavanjem optužbi koje ga terete za kampanju terora nad Sarajevom. Prve svjedoke po optužbi za uzimanje pripadnika UN za taoce odbrana namjerava izvesti tek 2013. godine do kada bi Žalbeno vijeće trebalo donijeti odluku po eventualnoj žalbi.

Karadžić u podnesku, pored ostalog, navodi da bi - u slučaju da vijeće odobri tužilaštvu da se žali na oslobađajuću presudu po tački 1 optužnice - bilo "jedino fer" da se i njemu odobri da uloži žalbu na presudu po tački 11.

Dijeljenje sadržaja