Zvaničnici Tribunala prilikom obilaska lokacija na kojima je u julu 1995. godine, prema optužnici, zarobljeno, privremeno zatočeno, a potom pogubljeno i u masovne grobnice pokopano više od sedam hiljada bošnjačkih muškaraca i dečaka

Pretresno veće koje sudi bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću je početkom juna ove godine posetilo šire područje Srebrenice ali su detalji posete ostali nedostupni javnosti iz bezbednosnih razloga. Danas obelodanjeni dokumenti vezani za pripremu sudijskog "uviđaja" u Srebrenici otkrivaju kako je planiran obilazak lokacija na kojima je u julu 1995. godine, prema optužnici, zarobljeno, privremeno zatočeno, a potom pogubljeno i u masovne grobnice pokopano više od sedam hiljada bošnjačkih muškaraca i dečaka.

Strane u postupku su početkom godine na poziv Pretresnog veća predložile svoje predstavnike koji će zajedno sa četvoro sudija - Kvonom/Kwon, Morisonom/Morrison, Berdom/Baird i Latanci/Latanzzi - obići područje Srebrenice. Tužilaštvo je predstavljao Džulijan Nikols/Julian Nicholls dok je Karadžićev "delegat" bio njegov pravni savetnik Piter/Peter Robinson budući da su sudije odbacile zahtev optuženog da im se pridruži. Sudijama i predstavnicima strana pridružio se i branilac u pripravnosti Ričard Harvi/Richard Harvey.

Na poziv veća odbrana i optužba su predložili lokacije koje bi po njihovom mišljenju trebalo obići. Lista tužilaštva sadrži 23 takve lokacije: od Crne Rijeke gde je bio Glavni štab VRS, preko Srebrenice i Potočara, do mesta zarobljavanja, privremenog zatočavanja, pogubljenja i zakopavanja u masovne grobnice na području opština Bratunac i Zvornik.

Od 24 predložene lokacije na Karadžićevoj listi, samo se četiri pominju u optužnici. U cilju razumevanja "konteksta događaja u Srebrenici" Karadžić je predložio sudijama da obiđu 16 lokacija na kojima su "muslimanske snage iz Srebrenice" 1992. i 1993. godine, prema njegovim tvrdnjama, počinile zločine nad Srbima, kao i još 4 lokacije na kojima su 1995. godine vođene borbe u kojima je bilo "legitimnih vojnih žrtava". Sudije su se, ipak, opredelile za posetu mestima zločina iz jula 1995. godine.

Prema protokolu posete koji je danas takođe obelodanjen, tokom obilaska područja, strane u postupku nisu mogle da traže uvođenje dokaza u spis niti da ulažu podneske. Događaje koji su se, prema optužnici, odvijali na pojedinim lokacijama, predstavnici optužbe i odbrane su tokom posete mogli da komentarišu samo na zahtev sudija i pozivajući se na optužnicu ili svoje predraspravne podneske. Konačno, predstavnicima strana tokom posete nije bio dopušten bilo kakav kontakt sa medijima.