Istražitelj Haškog tužilaštva Nikolas Sebir se u izvještaju o žrtvama etničkog čišćenja, čiji posmrtni ostaci su otkriveni u ekshumacijama u prijedorskoj opštini, koristio pored ostalog i knjigom "Ni krivi ni dužni" u izdanju udruženja Prijedorčanki "Izvor"

Bivši pripadnik francuske sudske policije, a od septembra 1999. istražitelj Haškog tribunala, Nikolas Sebir/Sebire je na suđenju Milomiru Stakiću prezentirao izvještaj o rezultatima ekshumacija sprovedenih u regionu Prijedora. Sebirovo istraživanje bilo je koncentrisano na otkrivanje i identifikovanje žrtava, Bošnjaka i Hrvata, koji su stradali od aprila do decembra 1992. godine, što je period na koji se odnosi optužnica protiv Milomira Stakića.

Prema optužnici, Stakić je, kao predsjednik Kriznog štaba opštine Prijedor, ne direktno, nego kao nadređeni počiniocima zločina, odgovoran za 20 masovnih ubistava, počinjenih najvećim dijelom u julu i avgustu 1992. Nakon ubistava više ljudi u Kozarcu u maju i junu, u slijedeća dva mjeseca su uslijedili masakri u selima Hambarine, Sivci, Bišćani, Čarakovo, Briševo, kod Korićanskih stijena na planini Vlašić, te na fudbalskom igralištu u Ljubiji.

Istražitelj Sebir je učestvovao na dvije ekshumacije, u Redaku i na Jakarinoj Kosi u zoni rudnika Ljubija i obišao područja Hambarina, Bišćana, Kozarca i Kamičana, gdje su iskopavanja obavile ekipe vlade BiH. Obradom podataka sa tih i drugih ekshumacija, došao je do djelimičnih rezultata o žrtvama etničkog čišćenja u prijedorskom kraju u ljeto '92.

Prema Sebirovom izvještaju, u ekshumacijama samo dijela od 260 identifikovanih grobnica pronađeni su posmrtni ostaci 1394 osobe. Po povrjedama na kostima, ustanovljeno je da je 819 žrtava stradalo od vatrenog oružja. Do sada je identifikovan 581 pojedinac. Sam autor ističe da je izvještaj nepotpun jer je sačinjen isključivo za dokazni postupak na suđenju Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Kriznog štaba Prijedora, optuženom za genocid.

U svom izvještaja, posebno u evidentiranju identifikovanih žrtava, Sebir se koristio i knjigom "Ni krivi ni dužni" koju je pripremilo Udruženja Prijedorčanki "Izvor." U njoj su navedena imena, ponegdje uz fotografiju, 3227 osoba iz prijedorske opštine koje se vode kao nestale u ratu. "Jedna od tjeskobnih bosanskih knjiga," kako u predgovoru kaže pisac Irfan Horozović, uz ime i prezime, sadrži i ime roditelja nestale osobe, datum rođenja, matični broj, vrijeme i mjesto nestanka. Međutim ni ona nije ni potpuna ni završena. Imena svih nestalih nisu na njenim stranicama. Neke od nestalih nije imao ko prijaviti: u etničkom čišćenju u ljeto 92. u prijedorskom kraju su nestajale cjelokupne porodice. Zato će knjiga "Ni krivi ni dužni", koja će se uskoro pojaviti i u internet izdanju, biti i dalje otvorena za njih.

Prijedlog Tužilaštva da se, uz Sebirov izvještaj, i knjiga "Ni krivi ni dužni" uvrsti u dokazni spis, predsjednik sudijskog vijeća Volfgang Šomburg (Wolfgang Schomburg) je prihvatio.

Dijeljenje sadržaja