Home



SVJEDOČENJE UZ DALEKOISTOČNI OSMJEH




Pred Misijom francuskog parlamenta o Srebrenici danas govorili Jasuši Akaši, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju u vrijeme srebreničkog masakra i Šarl Mijon, francuski ministar odbrane u to vrijeme

Jedan francuski diplomata je još u vrijeme rata u Bosni za Jasušija Akašija (Yasushi Akashi) rekao da se stalno smiješi, čak i u situacijama koje ni najmanje nisu za to, ne što mu je nešto smiješno, nego što je stidljiv i neodlučan. Da li je to pravi razlog, teško je provjeriti, ali istina je da se specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju u vrijeme pada srebreničke enklava u ruke Mladićevih snaga, sve vrijeme smiješio dok je svjedočio pred francuskim poslanicima. Članovi Parlamentarne misije, čiji je zadatak da ustanove okolnosti pod kojima je došlo do tog pada i potonjeg masakra nad 7.000 Srebreničana, ovog puta nisu mnogo čuli.

Ovaj japanski diplomata zadržava svoj dalekoistočni osmjeh ma u kakvoj situaciji da se nađe i ma o čemu da govori. Možda jedino tom osmjehu može zahvaliti i svoju uspješnu karijeru i visoke međunarodne funkcije na kojima je bio.

U skladu sa tim on je pred poslanicima francuskog parlamenta rekao da je počastvovan što je pozvan, a onda je na sva usta ishvalio francuske vojnike i oficire koji su bili u sastavu međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, gdje se, po njemu, vodio "građanski rat" između "Bošnjaka-islamista, Srba i Hrvata". Zašto je samo Bošnjacima dodao religiozno obilježje, a Srbima i Hrvatima ne, ostalo je sakriveno smiješkom. Smiješkom je propratio i svoju tvrdnju da je "zaštićena zona" nesrećan ako ne i besmislen termin i da je to potpuno pogrešna metoda održavanja mira. Pri tome je optužio bošnjačke snage da su ih zloupotrebljavale, a nije ni spomenuo 7.000 srebreničkih žrtava. Održao je monolog od preko pola sata i samo je posljednjih pet minuta posvetio Srebrenici.

Priznao je da je 11. jula na prijedlog francuskog generala Bernara Žanvijea (Bernard Janvier) izdao naredbu da se iz vazduha bombarduju položaji Mladićevih snaga, ali da je, na zahtjev Holanđana, naredio i obustavu zračnih udara. Ranije zahtjeve za masovnom intervencijom aviona nije ni spomenuo. Za razliku od svih dosadašnjih svjedoka, koji su isticali da se odlučnom intervencijom aviona NATO Srebrenica mogla spasiti, Akaši je rekao da bombardovanja ne bi ništa promijenila. Svoje izlaganje je zaključio konstatacijom da je Srebrenica "jedno gorko iskustvo".

Biser mu je bila izjava da je Savjet bezbjednosti UN napravio suviše mnogo rezolucija o Bosni i Hercegovini i da mu one, kao izaslaniku upravo Ujedinjenih nacija, nisu bile jasne, "makar ih je pedeset puta pročitao" i da nije znao tačno šta u skladu sa njima da preduzme. Da izaslanik svjetske organizacije, ako mu nije jasno sta mu je činiti, treba da podnese ostavku, nije ni uz osmjeh spomenuo.

Francuski ministar odbrane u to vrijeme Šarl Mijon (Charles Millon) se nije smiješio, ali njegovo svjedočenje se svelo isključivo na odbranu francuskih vojnika i francuske časti. Za njega ni pod kakvu sumnju se ne mogu dovesti držanje, odluke i naređenja generala Bernara Žanvijea, koji je svoju dužnost profesionalno obavio, "Francuskoj na čast". Francuska je dala najviše za održavanje mira u Bosni i Hercegovini, uložila najviše napora, imala i sopstvenih žrtava, i tako dalje. Srebrenica je i za njega "jedno gorko iskustvo".

Jedini pravi komentar na svjedočenja Akašija i Mijona došao je od članova francuskih humanitarnih asocijacija koji su prisustvovali današnjem zasjedanju parlamentarne Misije. Oni su i jednom drugom poklonili knjigu "Samrtno ljeto 1995", u kojoj su objavljena svjedočenja srebreničkih žena.

Slijedeći sagovornik francuskih poslanika iz Misije o Srebrenici trebalo je 3. maja da bude Butros Butros-Gali (Boutros Boutros-Ghali), koji je, kao tadašnji generalni sekretar UN, bio Akašijev nalogodavac. Međutim, on je najprije zatražio da svjedoči iza zatvorenih vrata, a zatim je, kako je rekao predsjedavajući Misije Fransoa Lonkl (François Loncle), definitivno odbio da bude saslušan, jer "ne želi da učestvuje u toj aferi".

Dževad Sabljaković


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 52

SUĐENJE ZA PRIJEDORSKE LOGORE: Da li je pijanstvo olakšavajuća okolnost za ratne zločine?
TUŽILAŠTVO: Insistiranje na uručivanju optužnice Slobodanu Miloševiću
MEĐUNARODNI SUD PRAVDE: Novi zaplet u sporu BiH protiv Jugoslavije
HAŠKI TRIBUNAL: Od jeseni, četiri nova suđenja