Home



ODBRANA: BANJALUČKA POLICIJA NIJE DISKRIMINISALA




Bivši radnik banjalučke policije, svedok odbrane Stojana Župljanina, kaže da je 1992. godine policijski čas važio za sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost kao i da srpska policija nije diskriminisala nesrbe na kontrolnim punktovima

Aleksandar Aleksić, branilac Stojana ŽupljaninaAleksandar Aleksić, branilac Stojana Župljanina

Drugi dan iskaza bivšeg radnika Centra službi bezbednosti (CSB) Banjaluka, koji svedoči zaštićen pseudonimom SZ-003, protekao je najvećim delom na sednicama zatvorenim za javnost. Svedok je u Hag došao na poziv odbrane Stojana Župljanina, ratnog načelnika CSB Banjaluka koji se uz Miću Stanišića, prvog ministra policije bosanskih Srba, tereti za zločine nad Hrvatima i Muslimanima počinjene 1992. godine u 20 bosansko-hercegovačkih opština.

U retkim i kratkim delovima zasedanja dostupnim javnosti svedok je opisao bezbednosnu situaciju u Banjaluci tokom 1992. godine. On je naveo da je u gradu bilo vidljivo prisustvo naoružanih vojnika, kao i naoružanih ljudi sa "raznim obeležjima i uniformama", te da su gradskim ulicama voženi ukradeni automobili bez registarskih oznaka. Policija, kaže, nije mogla da im se suprotstavi pošto redovni policajci nisu bili obučeni za hapšenja naoružanih lica.

U Banjaluci su radile prodavnice i škole, ali su mnogi okolni putevi bili zatvoreni, a u samom gradu od 22 časa do 5 ujutru na snazi je bio policijski čas. Prema svedoku on je važio sa sve građane bez obzira na nacionalnu pripadnost. Policijski čas je uveden naredbom Sekretarijata za narodnu odbranu, a tokom noći mogli su da se kreću samo pripadnici policije, vojne policije i teritorijalne odbrane. Razlog uvođenja zabrane kretanja noću je, smatra svedok, bila bezbednosti svih građana pošto je po gradu bilo "pucnjavi, bacanja eksplozivnih naprava u kuće i stanove i pucanja u vazduh".

U kratkom unakrsnom ispitivanju od strane Stanišićeve odbrane svedok je rekao da su policajci na kontrolnim punktovima svoje zadatke obavljali u skladu sa zakonom i pridržavali se procedura, te da "sigurno nije vršena diskriminacija" građana na osnovu njihove nacionalne pripadnosti.

U delu otvorenom za javnost na tužiočevo pitanje da li iz ličnog iskustva tvrdi da niko nije zlostavljan na punktovima, svedok je priznao da nema takva iskustva pošto nikada nije radio na takvim punktovima.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 513

"VJEKOVNA ISTREBLJIVANJA": Istorija Bosne po Radovanu Karadžiću
SAJAM PRAVDE: Dan otvorenih vrata Haškog tribunala
OPROŠTAJNI INTERVJU: 17 haških godina tužioca Harmona