Home



DA LI JE BRANILAC POMAGAO EKSPERTU?




Tužilaštvo tvrdi da je branilac uticao na izradu izveštaja eksperta odbrane bivšeg šefa policije banjalučke regije, dok branilac kaže da tužilaštvo "zbunjuje svedoka". Suđenje prekinuto do sutra kako bi svedok razmislio o pitanju tužilaštva

Vidosav Kovačević, svjedok odbrane Stojana Župljanina Vidosav Kovačević, svjedok odbrane Stojana Župljanina

Unakrsno ispitivanje generala u penziji Vidosava Kovačevića prekinuto je kako bi svedok "preko noći razmislio o odgovoru na pitanju tužiteljice". Kovačević daje iskaz na poziv odbrane Stojana Župljanina, bivšeg šefa policije banjalučke regije, prema čijem je nalogu sastavio izveštaj o odnosu vojske i policije tokom 1992. godine.

Na početku unakrsnog ispitivanja tužiteljica Džoana/Joanna Korner dovodila je u pitanje Kovačevićevu objektivnost, a svedok je rekao i da je najpre "nerado" prihvatio da piše izveštaj jer mu je policija "manje poznata". Pristao je, međutim, kada je u razgovoru sa braniocem Draganom Krgovićem shvatio da je predmet rada upotreba policije u borbenim dejstvima, što se može objasniti analizom vojnih pravila.

Tužiteljica se potom iscrpno bavila detaljima procesa izrade ekspertskog rada pokušavajući da utvrdi da li je odbrana uticala na pripremu izveštaja. Svedok kaže da je tokom izrade tri-četiri puta "konsultovao" branioca kada bi imao neku dilemu. U tom slučaju, istakla je tužiteljica, svedok je morao da navede da mu je advokat pomagao prilikom izrade izveštaja, ali je Kovačević smatrao da se radilo o "malim problemima sa tumačenjem pravnih propisa", kao i da su "dileme bile u njegovoj glavi, a ne u izveštaju". Krgovićeve odgovore, kaže, nije zapisivao već ih je pamtio, ali nije mogao da se seti nijednog primera ističući da se "verovatno radilo o nebitnim stvarima". Nakon završetka izveštaja je, kaže, razgovarao sa profesorima sa vojne akademije i oficirima "u cilju provere stavova i zaključaka i pripreme za suđenje".

Optužba je potom zahtevala da svedok pročita svoj izveštaj i identifikuje konkretne pasuse u kojima mu je pomogao advokat odbrane. Ukoliko ne bude u mogućnosti da ih identifikuje tužilaštvo je najavilo da će zahtevati odbacivanje izveštaja. Branilac Krgović je, međutim, tvrdio da je tužiteljica zbunjivala svedoka koji je, prema njemu, rekao da u izveštaju nema takvih paragrafa. Suđenje je potom prekinuto kako bi svedok do sutra razmislio o pitanju tužiteljice da li postoji način da u izveštaju identifikuje delove u vezi sa kojim je dobijao odgovore od branioca.

Prethodno je unakrsno ispitivanje završio Slobodan Cvijetić, branilac Miće Stanišića, koji se sa Župljaninom tereti za zločine nad bosanskim Hrvatima i Muslimanima 1992. godine. Ukazujući da Stanišić kao ministar unutrašnjih poslova nije imao kontrolu nad policijskim jedinicama tokom borbe, branilac je podsetio da upotrebu policije u borbenim dejstvima prema zakonu može narediti samo predsednik republike kao vrhovni komandant ili neko u vojnoj strukturi na koga on prenese ovlašćenje. Ukoliko bi ministar policije naredio upotrebu policije u borbi on bi time izašao iz okvira svojih ovlašćenja. Svedok je odgovorio da nije bitno na koji način policija uđe u sastav vojnih jedinica, već da u okviru borbenih dejstava njima može komandovati samo jedan i to vojni komandant.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 511

POMAGANJE I PODRŽAVANJE: Uloga Srbije u ratu u kojem "nije učestvovala"
MARK HARMON: Doživotni zatvor kao polazna a ne krajnja tačka
KARADŽIĆEVA LOGIKA: Opasno je biti visok za svoje godine
ŽUPLJANINOVA ODBRANA: Nije ratni zločin biti loš šef policije