U nastavku unakrsnog ispitivanja eksperta tužilaštva za krizne štabove Radovan Karadžić tvrdio da je iseljavanje Hrvata i Muslimana iz Kotor Varoši bilo "dobrovoljno", da je u gradu vladao ratni haos, te da su krizni štabovi i ratna predsjedništva imali "obavezu i pravo" da evakuišu ugroženo stanovništvo

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić optužen za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini osporava nalaze eksperta tužilaštva Dorotee Hansen/Dorothea Hanson da su krizni štabovi provodili politiku iseljavanja nesrpskog stanovništva iz opština koje su Srbi smatrali svojim.

Karadžić je u nastavku unakrsnog ispitivanja na primjeru rada kriznog štaba i ratnog predsjedništva Kotor Varoši nastojao dokazati da je iseljavanje bilo "dobrovoljno", da srpske vlasti zbog ponašanja "neodgovornih pojedinaca" nisu bile u stanju da garantuju bezbjednost civila, kao i da su opštinski organi imali "obavezu i pravo" da evakuišu ugroženo stanovništvo.

Proučavajući rad srpskih kriznih štabova i predsjedništava Hansen je, međutim, došla do zaključka da je postojao "obrazac iseljavanja" nesrpskog stanovništva, s ciljem promjene etničkog sastava u opštinama na koje su Srbi polagali pravo. Ona je u svom izvještaju kao primjer navela iseljavanje Muslimana i Hrvata iz Kotor Varoši koje se odvijalo po nalogu Vlade i Predsjedništva RS.

Odgovarajući na Karadžićeva pitanja Hansen je napomenula da prilikom analize zapisnika sa sjednica kriznih štabova nije naišla ni na kakve dokaze u prilog tvrdnji optuženog da se radilo o privremenom iseljavanju. Naprotiv, smatra ona, "radilo se o namjeri da oni odu zauvijek". "U dokumentima se govori o tome kako krizni štabovi, odnosno ratna predsjedništva, pomažu nesrpskom stanovništvu da ode, ali se ne spominju napori da se učini nešto da oni ostanu", primijetila je Hansen.

Karadžić je, između ostalog, ukazivao da je u Kotor Varoši vladao ratni haos, da se pucalo na sve strane, te da su civilne vlasti poduzimale sve one korake "koje čini jedna odgovorna vlast", citirajući zapisnik sa jednog od sastanaka na kojem je rečeno da "više srpskih porodica spava u tuđim kućama nego hrvatskih i muslimanskih".

Među primjere koji, po njemu, ukazuju na odgovorno ponašanje srpskih vlasti Karadžić je uvrstio i odredbu kojom se od Hrvata i Muslimana iz Kotor Varoši prije odlaska tražilo da se odreknu svojih stanova. Po Karadžiću, organi vlasti su pečatili napuštene stanove kako ne bi došlo do pljačke i nezakonitih bogaćenja. Navodno dobrovoljno iseljavanje je, kako je sugerisao, nadzirao i Međunarodni crveni krst.

Karadžića optužnica, između ostalog, tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa onih područja BiH na koje su bosanski Srbi smatrali da polažu pravo.

Dijeljenje sadržaja