Evropska unija (EU) pristala je na zahtjev da američki diplomati i vojnici pod određenim uvjetima dobiju imunitet pred Međunarodnim krivičnim sudom koji treba suditi za eventualne ratne zločine i zločine protiv humanosti. Vijeće ministara je na briselskom zasjedanju kasno u ponedjeljak otvorilo mogućnost da zemlje potpisnice Rimskog statuta o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, potpišu bilateralne sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama koje na tome inzistiraju od početka jula ove godine. Među članicama EU, Velika Britanija i Italija već su najavile takav potez, a Rumunjska kao zemlja kandidat za prijem u punopravno članstvo koja je prije tri mjeseca potpisala takav ugovor, razmotrit će njegovu eventualnu prilagodbu najnovijim 'preporukama' iz Bruxellesa, saznaje SENSE iz rumunjskih diplomatskih izvora.

Sjedinjene Države nisu postigle potpuno povlačenje EU u pitanju Međunarodnog krivičnog suda, jer je Vijeće ministara odbilo da se imunitet za suđenje za ratne zločine proširi na sve američke građane, kako je tražila Bushova/Buš administracija. Ipak, oni su pristali da od sudske nadležnosti budu izuzeti američki diplomati i vojnici, odnosno one kategorije američkih državljana koji budu u izravnom angažmanu u mirovnim misijama.

"Ono što su Sjedinjene Države, onako kako je to sada formulirano u njihovom zahtjevu, tražile, bilo bi suprotno obavezama zemalja potpisnica Rimskog statuta i moglo bi biti nespojivo s drugim međunarodnim ugovorima", rekao je na pres konferenciji danski ministar vanjskih poslova Per Stig Moeller/Meler, čija zemlja predsjedava Evropskom unijom u šestomjesečnom terminu do Nove godine.

Međutim, kako je odmah primijećeno od strane diplomata i briselskih dopisnika koji su s velikom pažnjom pratili razvoj ovog pitanja, i ovom izjavom otvorena je mogućnost da Amerika preformulira svoje zahtjeve, odnosno otvoren je prostor širem prihvaćanju njihovih zahtjeva. Ministar Moeller smatra da su "uputstva" koja je EU dala u vezi s eventualnim bilateralnim sporazumima "dovoljna da se sačuva integritet novoosnovanog Suda".

Prema tim "uputstvima" Sjedinjene Države i zemlja koja bi željela s Amerikom sklopiti bilateralni sporazum, moraju uzeti u obzir postojeće međunarodne aranžmane, među kojima i sporazum o pravnoj suradnji u krivičnim predmetima, uključujući izručenje. Neizručenje se, prema ovim uputstvima, može odnositi samo na građane zemlje koja nije potpisnica Rimskog statuta. Uz to, ugovor se ne sklapa za vječnost, nego ima vremensko ograničenje. Na konferenciji za medije, EU je pozvala Sjedinjene Države da pozitivno odgovore na evropski kompromis. "Princip da se limitira nekažnjivost (za ratne zločine i zločine protiv humanosti), tako bi se proširio na više zemalja, a svijet bi bio bolji", rekao je Per Stig Moeller.

Kako saznaje SENSE iz diplomatskih izvora u Briselu, nacrt ovih ministarskih zaključaka bio je poslan, kako je uobičajeno, prije nekoliko dana u Washington/Vašington, međutim, prijem je bio relativno hladan.

O svojim stajalištima, kako je rečeno, EU će zvanično obavijestiti zemlje kandidate. Zemlje Zapadnog Balkana kojima su se Sjedinjene Države također približile s prijedlozima o bilateralnim sporazumima, nisu u zaključcima Ministarskog vijeća posebno spomenute, iako su i same, zbog svojih obaveza prema haškom Tribunalu, vrlo zainteresirane kako se stvar odvija. U ovom trenutku, međutim, u fokusu su zemlje članice i kandidati, a definitivna pozicija zbog američke suzdržanosti, još nije utvrđena.

Organizacije za ljudska prava kritizirale su stav EU kao veliko popuštanje pritisku Sjedinjenih Država, a ton prvih medijskih komentara jest da je, kako navodi Le Monde/Mond, ili "La Libre Belgique"/Libr Belžik, "EU našla način kako da omogući Velikoj Britaniji i Italiji da potpišu ugovore, a da javno izgleda da je sačuvala jedinstvo."

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 118

2002-10-04

PRIZNANJE I ŽALJENJE: Biljana Plavšić priznala krivicu za progone
SAMIT U SUDNICI: Stjepan Mesić svedočio protiv Slobodana Miloševića
GENOCID U PRIJEDORU: Izostala nagodba optužbe i odbrane doktora Stakića
SVEDOCI ILI ŠPIJUNI: Mogu li se novinari prisiljavati na svedočenje
NOVA OPTUŽNICA ZA SREBRENICU: Postoji li "francuska veza" u srebreničkom genocidu